Ovakva sintagma "Koronavirus recesija" u hrvatskom jeziku ne postoji i ne može postojati. Hrvatski jezik nije engleski i ni u najluđim snovima ne može se doslovno prevoditi riječ za riječ (Coronavirus recession -> koronavirus recesija), to u potpunosti negramatički. Hrvatski jezik ima promjenjive vrste riječi i sukladno tome pravilno je "koronavirusna recesija" (kakva?) ili "recesija zbog koronavirusa" (koji je uzrok?) ili "recesija uzrokovana koronavirusom" i sl.
Od financijske krize 2007.-/08. Došlo je do velikog povećanja zaduženosti poduzeća, povećavši se od 84% bruto svjetskog proizvoda u 2009. na 92% u 2019. godini, odnosno oko 72 bilijuna dolara.<ref name="Economist_120420">{{cite news |url=https://www.economist.com/finance-and-economics/2020/03/12/corporate-bonds-and-loans-are-at-the-centre-of-a-new-financial-scare |title=Corporate bonds and loans are at the centre of a new financial scare |date=12 March 2020 |website=The Economist |access-date=12 April 2020}}</ref><ref name="IIF_070420">{{cite web |url=https://www.iif.com/Publications/ID/3839/April-2020-Global-Debt-Monitor-COVID-19-Lights-a-Fuse |title=April 2020 Global Debt Monitor: COVID-19 Lights a Fuse |date=7 April 2020 |publisher=Institute of International Finance |access-date=12 April 2020}}</ref> U osam najvećih [[Globalizacija|svjetskih gospodarstava]] - [[Kina|Kini]], [[SAD|Sjedinjenim Državama]], [[Japan|Japanu]], [[UK|Velikoj Britaniji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] - ukupni korporativni dug je 2019. iznosio oko 51 bilijuna dolara u usporedbi s 34 bilijuna dolara u [[2009.]] Ako se gospodarska klima pogorša, tvrtke s visokim razinama duga riskiraju da neće moći izvršiti svoje kamate isplate zajmodavcima ili refinancirati njihov dug, prisiljavajući ih na restrukturiranje. Institut za međunarodne financije prognozirao je u 2019. da će u ekonomskom padu, upola teškom kao i kriza iz [[2008.]], nefinansijskim tvrtkama dugovati 19 bilijuna dolara duga bez zarade za pokriće kamata na dug koji su izdali. McKinsey Global Institute upozorio je u 2018. godini da će najveći rizik predstavljati tržišta u nastajanju, poput Kine, Indije i Brazila, gdje su 25-30% obveznica izdale visoko rizične [[Tvrtka|tvrtke]].<ref name="mckinsey_210618">{{cite web |last1=Lund |first1=Susan |title=Are we in a corporate debt bubble? |url=https://www.mckinsey.com/mgi/overview/in-the-news/are-we-in-a-corporate-debt-bubble |website=McKinsey Global Institute |accessdate=11 March 2020 |date=21 June 2018}}</ref>
