Foča: razlika između inačica

Za osmanske vlasti Hoča je iskoristila svoj važni prometni položaj na križanjima trgovačkih puteva Dubrovnik – Hoča - Srednja Bosna, Hoča - Carigrad. Bila je jako trgovačko središte. Bila je došla na glas po svojim obrtima kao što je izrada predmeta od kože, vune, metala i drveta, velikih handžara, pušaka kremenjača, sjekira, jatagana, dimiskija. Djelovali su majstori terzije, abadžije, bojadžije, svilare i ćilimari. Osim obrta, rudarstva, Hoča je bila stočarski kraj što je bila podloga za obrte kao što su tabaci, sarači, čizmadžije i ćurčijama. Bila je i na glasu po proizvodnji ukrasnih predmeta i nakita, a najpoznatija je bila po svojim kujundžijama i čuvenim fočanskim tokama, kopčama, belenzukama, alalima, broševima i cigarlucima. Fočaci su proizvode prodavali na tržnicama (bazarima), a jedna od glavnih bila je na Suhoj (između Tjentišta i Vratara), gdje su Fočaci trgovali s trgovcima iz Dubrovnika, Carigrada i Beča. Zabilježeno je da je Hoča imala vodovod od gline i drveta 1474., što svjedoči da je postojao i prije. 1504. je harala velika kuga Podrinjem, koja je pobila mnogo stanovnika, a mnoga su djeca posvojena u Dubrovniku. 1530-ih je francuski putopisac Lefevre zabilježio veliki karavansaraj koji je mogao primiti više od 300 konja. Zabilježeno je i postojanje poreza na vinograde, što znači da je u tom kraju nekad rasla vinova loza koja je podnosila klimu i visine. Nestanak te loze vezuje se ili uz promjenu klime i uz tursku odluku o vađenju vinograda koji traže dosta rada, a namjeravali su uvesti šljivu iz Azije i rakiju koju su oni donijeli. [[Evlija Čelebija]] zapisao je 1664. da su u Hoči živjeli i Židovi u svojoj mahali.<ref name="Aškraba">(srpski) [http://www.foca-online.info/kultura/77-istorija-foce-iii-dio Foca-online] Vuk Petrović Aškraba: Istorija Foče (III. dio) - Foča za turske vlasti, 25. ožujka 2013.</ref> Postojanje židovskog življa potvrđuje jaka usmena tradicija koja se održala do danas. Kazivači pripovjedaju da je Židova u Foči nekad bilo mnogo i da je njihova zasebna mahala bila na južnoj periferiji grada, u Rrežinama.<ref name="academia.edu">[http://www.academia.edu/952672/Povijest_i_umjetnost_Fo%C4%8De_na_Drini Academia.edu] Alija Bejtić: ''Povijest i umjetnost Foče na Drini'' (pristupljeno 30. travnja 2016.)</ref><ref>Kod mosta preko Ćehotine danas je ''Jevrejska'' (židovska) ulica.</ref> Zbog lukavosti Fočaka Židovi su bili dovedeni u situaciju da su morali otići, jer su trgovišni dan pomaknuli na židovski neradni dan. U Hoči i okolici sagrađeni su mnogi [[han]]ovi. Ističu se luksuzni [[han Mehmed-paše Kukavice|han]] [[Mehmed-paša Kukavica|Mehmeda-paše Kukavice]] koji datira od prije 1758. godine te njegova sat-kula (simbol Foče, sagrađena od kamena u obliku četvrtaste prizme, visine 20 metara, a u njoj je ugrađen najstariji spomen-sat iz 1493. godine koji je bio poklon Dubrovčana Foči), te Avdagića han (bio na mjestu današnje Begove kuće).<ref name="Aškraba"/> Danas je u ruševnom stanju.<ref>(boš.) [http://www.klix.ba/vijesti/bih/nestaje-han-mehmed-pase-kukavice-simbol-starog-grada-foce/130622028 Klix.ba] ''Nestaje Han Mehmed-paše Kukavice'', simbol starog grada Foče, 22. lipnja 2013. (pristupljeno 30. travnja 2016.)</ref>