Inačica od 30. lipnja 2020. u 15:49 uredi Mark7747 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 13.477 edits uklanjanje izmjene 5570916 suradnika Fintoleen45 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 19. srpnja 2020. u 19:42 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits lektura Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg\|mini\|desno\|280px\|[[Velika sfinga u Gizi\|Velika sfinga]] i [[Piramide u Gizi\|piramide]] u [[Giza\|Gizi]] su najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta.]] '''Drevni Egipat''' bila je [[Stari vijek\|drevna]] [[civilizacija]] u sjeveroistočnoj [[Afrika\|Africi]], smještena uz rijeku [[Nil]] što je danas moderna država [[Egipat]]. Egipatska civilizacija je srasla oko 3150. godine prije Krista (prema [[Konvencionalna egipatska kronologija\|konvencionalnoj egipatskoj kronologiji]]) zajedno s političkim ujedinjenjem [[Gornji Egipat\|Gornjeg]] i [[Donji Egipat\|Donjeg Egipta]] pod prvim [[Faraon\|faraonom]]. [[Povijest drevnog Egipta]] događala se u nizu stabilnih kraljevstva, odvojeni razdobljima relativne nestabilnosti poznatih kao srednja razdoblja: [[Staro egipatsko kraljevstvo\|Staro kraljevstvo]] iz ranog [[Brončano doba\|brončanog doba]], [[Srednje egipatsko kraljevstvo\|Srednje kraljevstvo]] iz srednjeg brončanog doba i [[Novo egipatsko kraljevstvo\|Novo kraljevstvo]] iz kasnog brončanog doba. Egipat je dosegnuo vrhunac svoje snage tijekom Novog kraljevstva u ~~periodu~~razdoblju Ramesside, nakon čega su ušli u ~~period~~razdoblje polaganog opadanja. Egipat su napadale i osvajale mnoge strane sile (kao što su [[Drevna Libija\|Libijci]], [[Nubijci]], [[Asirija\|Asirci]], [[Babilonija\|Babilonci]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo\|Perzijci]] i [[Kraljevina Makedonija\|Makedonci]]) u [[Treći prijelazni period\|Trećem prijelaznom]], te u [[Kasni period drevnog Egipta\|Kasnom ~~periodu~~razdoblju]]. U razdoblju nakon smrti [[Aleksandar Veliki\|Aleksandara Velikog]], jedan od njegovih generala [[Ptolemej I. Soter]], postavio je sebe kao novog vladara Egipta. [[Ptolemejsko kraljevstvo]] je vladalo Egiptom do 30. godine prije Krista, kada je pao pod vlast [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] i postao [[Egipat (rimska provincija)\|rimska provincija]]. Uspjeh drevne egipatske civilizacije je došao dijelom iz njegove sposobnosti da se prilagodi uvjetima doline rijeke Nil. Predvidljive poplave i kontrolirano [[navodnjavanje]] plodne doline proizvelo je višak usjeva, koji su pokretali [[Društvena promjena\|društveni razvoj]] i kulturu. Redak 29: Razvoj egipatske civilizacije dijelimo na sljedeća razdoblja: * Preddinastičko razdoblje * Arhajsko razdoblje (I. i II. dinastija) * Staro kraljevstvo (III.- VI. dinastija) * Srednje kraljevstvo (VII.-XI. dinastija) * II. međurazdoblje (XIII.-XVII. dinastija) * Novo kraljevstvo (XVII.- XX. dinastija) * III. međurazdoblje (XXI.-XXV.) * ~~Saitski~~Saitsko ~~period~~razdoblje (XXVI. dinastija) * Kasno razdoblje (XXVII.-XXXI. dinastija) * Helenistično razdoblje (XXXII. i XXXIII. dinastija) * Rimsko razdoblje Redak 47: Jezik dr. pr. Kr.) :Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu [[Egipat - Nova država\|Novog kraljevstva]] (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema).. '''[[Demotski egipatski]]''' (7. st. pr. Kr.-4. st~~. n.e~~.) '''[[Koptski]]''' (3.–17 st~~.n.e~~.) === Pismo === [[Narmerova ploča]] dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u [[Hierakonpolis]]u (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 ~~p.K~~pr. Krista, sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod [[Abydos]]a, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih [[proto-hijeroglifi]]ma, starost im je određena na oko 33.st.p.K. Egiptolozi egipatsko pismo zovu [[Hijeroglifi\|''egipatski hijeroglifi'']], oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa akog razdoblja. Jednogrba deva, koja je prvo pripitomljena u Arabiji, u Egiptu se pojavljuje početkom 2. tisućljeća prije Krista. Redak 72: Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom nazmoderne egiptologije smatra se godina [[1822.]], kad je [[kod\|dešifriran]] sustav egipatskoga [[pismo (grafija)\|pisma]] - [[hijeroglifi\|hijeroglifa]]. == Poveznice == * [[Povijest drevnog Egipta]] * [[Arheološki lokaliteti u Egiptu]]

Drevni Egipat: razlika između inačica