Razlika između inačica stranice »Drevni Egipat«

Dodano 28 bajtova ,  prije 4 mjeseca
lektura
(uklanjanje izmjene 5570916 suradnika Fintoleen45 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
(lektura)
[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg|mini|desno|280px|[[Velika sfinga u Gizi|Velika sfinga]] i [[Piramide u Gizi|piramide]] u [[Giza|Gizi]] su najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta.]]
'''Drevni Egipat''' bila je [[Stari vijek|drevna]] [[civilizacija]] u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]], smještena uz rijeku [[Nil]] što je danas moderna država [[Egipat]]. Egipatska civilizacija je srasla oko 3150. godine prije Krista (prema [[Konvencionalna egipatska kronologija|konvencionalnoj egipatskoj kronologiji]]) zajedno s političkim ujedinjenjem [[Gornji Egipat|Gornjeg]] i [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]] pod prvim [[Faraon|faraonom]]. [[Povijest drevnog Egipta]] događala se u nizu stabilnih kraljevstva, odvojeni razdobljima relativne nestabilnosti poznatih kao srednja razdoblja: [[Staro egipatsko kraljevstvo|Staro kraljevstvo]] iz ranog [[Brončano doba|brončanog doba]], [[Srednje egipatsko kraljevstvo|Srednje kraljevstvo]] iz srednjeg brončanog doba i [[Novo egipatsko kraljevstvo|Novo kraljevstvo]] iz kasnog brončanog doba. Egipat je dosegnuo vrhunac svoje snage tijekom Novog kraljevstva u periodurazdoblju Ramesside, nakon čega su ušli u periodrazdoblje polaganog opadanja. Egipat su napadale i osvajale mnoge strane sile (kao što su [[Drevna Libija|Libijci]], [[Nubijci]], [[Asirija|Asirci]], [[Babilonija|Babilonci]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijci]] i [[Kraljevina Makedonija|Makedonci]]) u [[Treći prijelazni period|Trećem prijelaznom]], te u [[Kasni period drevnog Egipta|Kasnom periodurazdoblju]]. U razdoblju nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandara Velikog]], jedan od njegovih generala [[Ptolemej I. Soter]], postavio je sebe kao novog vladara Egipta. [[Ptolemejsko kraljevstvo]] je vladalo Egiptom do 30. godine prije Krista, kada je pao pod vlast [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i postao [[Egipat (rimska provincija)|rimska provincija]].
 
Uspjeh drevne egipatske civilizacije je došao dijelom iz njegove sposobnosti da se prilagodi uvjetima doline rijeke Nil. Predvidljive poplave i kontrolirano [[navodnjavanje]] plodne doline proizvelo je višak usjeva, koji su pokretali [[Društvena promjena|društveni razvoj]] i kulturu.
Razvoj egipatske civilizacije dijelimo na sljedeća razdoblja:
* Preddinastičko razdoblje
* Arhajsko razdoblje (I. i II. dinastija)
* Staro kraljevstvo (III.- VI. dinastija)
* Srednje kraljevstvo (VII.-XI. dinastija)
* II. međurazdoblje (XIII.-XVII. dinastija)
* Novo kraljevstvo (XVII.- XX. dinastija)
* III. međurazdoblje (XXI.-XXV.)
* SaitskiSaitsko periodrazdoblje (XXVI. dinastija)
* Kasno razdoblje (XXVII.-XXXI. dinastija)
* Helenistično razdoblje (XXXII. i XXXIII. dinastija)
* Rimsko razdoblje
 
Jezik dr. pr. Kr.)
:Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu [[Egipat - Nova država|Novog kraljevstva]] (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema)..
*'''[[Demotski egipatski]]''' (7. st. pr. Kr.-4. st. n.e.)
*'''[[Koptski]]''' (3.–17 st.n.e.)
 
=== Pismo ===
[[Narmerova ploča]] dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u [[Hierakonpolis]]u (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 p.Kpr. Krista, sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod [[Abydos]]a, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih [[proto-hijeroglifi]]ma, starost im je određena na oko 33.st.p.K.
 
Egiptolozi egipatsko pismo zovu [[Hijeroglifi|''egipatski hijeroglifi'']], oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa akog razdoblja. Jednogrba deva, koja je prvo pripitomljena u Arabiji, u Egiptu se pojavljuje početkom 2. tisućljeća prije Krista.
Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom nazmoderne egiptologije smatra se godina [[1822.]], kad je [[kod|dešifriran]] sustav egipatskoga [[pismo (grafija)|pisma]] - [[hijeroglifi|hijeroglifa]].
 
== Poveznice ==
* [[Povijest drevnog Egipta]]
* [[Arheološki lokaliteti u Egiptu]]