Inačica od 15. lipnja 2020. u 15:10 uredi Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.395 edits m →‎Vanjske poveznice: sitn. ← Starija izmjena		Inačica od 20. srpnja 2020. u 23:31 uredi ukloni ovu izmjenu BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 71: }} '''Konfederacija Američkih Država''' ili '''Konfederativne Američke Države'''<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32765 Konfederativne Američke Države], enciklopedija.hr, pristupljeno 26. prosinca 2018.</ref> ([[engleski jezik\|eng.]] ''Confederate States of America'', [[akronim]]i: ''CSA'' ~~ili~~ ''C. S.'' ili ''CS''; [[Hrvatski jezik\|hrv.]] '''KDA''' ili '''KAD'''), bila je međunarodno nepriznata [[konfederacija]]<ref name=history-state.gov/> koju je [[8. veljače]] [[1861.]] godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih [[robovlasništvo\|robovlasničkih]] država koje su proglasile svoje [[odcjepljenje]] od [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>Dana 2. ožujka 1861. godine četiri od sveukupno sedam delegata iz Teksasa došli su u Montgomery (Alabama) kako bi dali svoje potpise na Ustav Konfederacije koji je prihvaćen 8. veljače.</ref> Konfederacija je kao svoje zemlje članice proglasila one države koje su službeno proglasile svoje odcjepljenje, dvije dodatne države upitnog stajališta te jedan novi teritorij. Separatisti su smatrali da je [[Ustav SAD-a]] bio isključivo ugovor kojeg je svaka država mogla ignorirati bez prethodnih konzultacija. S druge strane, SAD (Unija) je smatrao odcjepljenje u potpunosti ilegalnim. [[Američki građanski rat]] započeo je 1861. godine [[Bitka za Fort Sumter\|napadom na Fort Sumter]], utvrdu Unije koja se nalazila na teritoriju Konfederacije. Do [[1865.]] godine, nakon vrlo teških bitaka, u većini slučajeva vođenih na području Konfederacije, Konfederacija je poražena. Niti jedna strana država svijeta nikada službeno nije priznala samostalnost Konfederacije, iako su joj neke priznale status zaraćene strane.<ref name="history-state-gov">{{cite web \|url=https://history.state.gov/milestones/1861-1865/confederacy \|title=Preventing Diplomatic Recognition of the Confederacy, 1861–65 \|publisher=U.S. Department of State \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130828005906/http://history.state.gov/milestones/1861-1865/Confederacy \|archivedate=August 28, 2013 \|df=mdy-all }}</ref> Ustavom Konfederacije kojeg je potpisalo sedam država članica ([[Južna Karolina]], [[Mississippi]], [[Florida]], [[Alabama]], [[Georgia]], [[Louisiana]] i [[Teksas]]) označeno je ustrojstvo "trajne savezne vlade" u gradu [[Montgomery, Alabama\|Montgomery]] (država Alabama) godine 1861. Nakon što je tadašnji predsjednik SAD-a [[Abraham Lincoln]] pozvao vojne snage iz [[Virginia\|Virginije]], [[Arkansas]]a, [[Tennessee]]ja i [[Sjeverna Karolina\|Sjeverne Karoline]] kako bi se ponovno zauzela utvrda Sumter i ostala savezna područja koja su u međuvremenu bila pod okupacijom, te četiri države također su proglasile svoje odcjepljenje od SAD-a (Unije). Države [[Missouri]] i [[Kentucky]] također su bile dijelom Konfederacije zbog partizanskih frakcija koje su u to vrijeme imale snažan utjecaj u navedenim državama. Na strani Konfederacije našlo se i "Pet civiliziranih plemena" ([[Indijanci\|indijanska]] plemena koja su sačinjavali [[Cherokee]], [[Chickasaw]], [[Choctaw]], [[Creek]] i [[Seminole]]) te novostečeni Konfederativni teritorij [[Arizona\|Arizone]]. Pokušaji odcjepljenja države [[Maryland]] zaustavljeni su zbog tamošnjeg izvanrednog stanja dok država [[Delaware]], premda podijeljena u mišljenju oko odcjepljenja, isto nije niti pokušala. Vlada Unije u zapadnom području države Virginia osnovala je novu državu i nazvala je [[Zapadna Virginia\|Zapadnom Virginijom]] koja je u Uniju primljena [[20. lipnja]] [[1863.]] godine. Sjedište vlade Konfederacije nalazilo se u gradu [[Richmond, Virginia\|Richmond]] (država Virginia), a imalo je nestabilan odnos s ostalim državama članicama prvenstveno zbog problema koji su se javljali oko kontrole ljudskih resursa premda je Jug mobilizirao gotovo cjelokupnu mušku bjelačku populaciju za potrebe rata.<ref name="Frank L. Owsley 1925">Frank L. Owsley, ''State Rights in the Confederacy'' (Chicago, 1925) and (Thomas, ''The Confederate Nation'', p.155.</ref>

Konfederacija Američkih Država: razlika između inačica