Taichung

Taichung (kineski: 臺中市, pinyin: Táizhōng Shì; doslovno „Tajvanski središnji”) je grad i posebna općina u središnjem Tajvanu. S preko 2,8 milijuna stanovnika Taichung je drugi po broju stanovnika na otoku od srpnja 2017. godine, kada je pretekao Kaohsiung.

Taichung 臺中市
Tajčung (transliteracija)
Panorama Taichunga 2016. god. Panorama Taichunga 2016. god.
Zastava Pečat
Koordinate: 24°09′N 120°40′E
Država	Tajvan
Posebna općina
Četvrti	29 distrikta
Taichū	1901.
Status gradske općine	2010.
Osnivač	Dinastija Qing
Vlast
- Vrsta	Gradsko vijeće
- Gradonačelnik	Lu Shiow-yen (KMT)
Površina
- Urbano područje	492 km²
- Metropolitansko područje	2.214,90 km²
Stanovništvo (Ožujak 2020.)
- Urbano područje	2.635.000
- Urbana gustoća	1.300 stanovnika/km²
- Metropolitansko područje	2.816.667
- Gustoća metro područja	5.400 stanovnika/km²
Vremenska zona	Kinesko standardno vrijeme (UTC+8)
- Ljeto (DST)	ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj	400-439
Pozivni broj	(0)4
Službena stranica taichung.gov.tw
Zemljovid
Položaj Taichunga u Republici Kini Položaj Taichunga u Republici Kini

Razglednica Taichunga: Panorama grada, Nacionalni prirodoslovni muzej Tajvana, Željeznički kolodvor, Memorijalna kapela Luce, Taichung interkontinentalni bejzbol stadion, Vjetrofarma Taichunga, Planina Nanhu.

Zemljopis

Grad Taipei s Maokonga.

Smješten na samom vrhu otoka, Taipei se nalazi na dvije relativno široke doline, na rijekama Jilong ili Keelung (基隆河) i Xindian (新店溪), koje zajedno čine rijeku Danshui. Dok rijeke Danshui i Xindian razgraničavaju grad na zapadu i jugu, rijeka Jilong odvaja gradsko središte od sjevernih četvrti Zhongshan i Neihu.

Središte grada je oko 25 km jugozapadno od njegove luke Keelung (Chi-lung), koja se nalazi na Pacifiku. Drugi obalni grad, Danshui, nalazi se na oko 20 km sjeverozapadno na ušću rijeke u Tajvanski tjesnac.

Na sjeveru gradskog područja uzdiže se gorje nacionalnog parka Yangmingshan s planinom Qixing kao najvišim vrhom, nadmorske visine od 1120 m. Manje planine, poput Xiang Shana, protežu se u središtu grada, gdje je smješten i park Da'an. Jug grada obilježava zoološki vrt, hram Zhinan i čajne kućice planine Maokong.

Povijest

Stara sjeverna gradska vrata iz 1884. god.

Područje Taipeija je izvorno pripadalo autohtonom tajvanskom plemenu Ketagalan. Između 1626. i 1642., Španjolska je postavila izolirane baze na sjeveru Tajvana, ali su ih istjerali Nizozemci. Godine 1662., Nizozemce je porazio Zheng Chenggong (Koxinga), čiji su nasljednici krajem 17. stoljeća izgubili kontrolu nad Tajvanom od dinastije Qing. Tek tada je započelo doseljavanje naroda Han s juga Tajvana koji su se pomicali prema sjeveru korak po korak. Razvoj Taipeija je započeo 1709. godine kada je Chen-Lai-Zhang, udruženje doseljenika iz Quanzhoua (Fujian), dobilo vladino odobrenje za reklamaciju područja. Prvo naselje bilo je trgovačko selo na istočnoj obali Danshuija s lukom zvanom Báng-kah (tajvanski: 艋舺, Měngjiǎ), današnji Wanhua (萬華, Wànhuá), gdje se nalazi hram Longshan (龍 山寺, Lóngshān sì) sagrađen 1738. godine. Područje rijeke Danshui postalo najvažnije središte sjevernog Tajvanu i Han naselja Bang-Kah, Dalongdong i Dadaocheng su se razvila u važna poslovna središta. Razvoj ova tri naselja bio je jezgra razvoja Taipeija.

Karta starog Taipeija iz 1900. god.

U ranom 19. stoljeću Taipeh-fu je postao važno središte prekomorske trgovine. Početkom 1870-ih započela je velika ekspanzija grada. God. 1879. dovršena su gradska vrata na sve četiri strane svijeta, od kojih su danas sačuvana sva osim zapadnih. Gradnja gradskih zidina započela je 1885., a u isto su vrijeme ulice popločene kaldrmom, a neke od njih su dobile i električno osvijetljene. Iste godine Taipeh-fu je promaknut u glavni grad provincije Tajvan kojim je vladao guverner Liu Mingchuan.

Kada su 1895. god. Japanci osvojili Tajvan, nakon Prvog japansko-kineskog rata, oni su zadržali Taipei (tada poznat na japanskom kao Taihoku) kao glavni grad japanske kolonije Tajvan. Tada je izgrađena i predsjedničke palača u japanskom stilu, te većina današnje cestovne mreže Taipeija.

Protuvladini prosvjedi ispred Zavoda za duhan tijekom „Incidenta 28. veljače” 1947. god., prilikom kojega je masakrirano oko 5.000-8.000 Tajvanaca.

Tijekom Drugog svjetskog rata, 31. svibnja 1945., grad je doživio najteže od svih američkih bombaških napada na ciljeve u Tajvanu. Napad je uništio brojne zgrade i odnio više od 3.000 života, više nego bilo svi drugi američki zračni napadi na Tajvan tijekom rata zajedno. U razdoblju apsolutne vladavine Kuomintanga (1945. do kraja 1980-ih), događaj je u velikoj mjeri prešućen jer je Tajvan bio zainteresiran za dobre odnose sa Sjedinjenim Državama.

Čang Kai-šek i američki predsjednik Dwight D. Eisenhower prilikom njegova posjeta Tajvanu u lipnju 1960. god.

Republika Kina je preuzela otok 1945. nakon japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu. Važne političke urede obnašali su Kinezi Waishengren (外省人, doslovno: „ljudi iz drugih pokrajina”), te je između njih i Tajvanaca, koji su tada bili državljani Japana, nastala je napetost. Nesuglasice su kulminirale 1947. godine u incidentu 28. veljače, koji je započeo u Taipeiju, a odatle su se nemiri proširili na cijelu zemlju i nastavili do svibnja.

Nakon što je poražen od komunista u Kineskom građanskom ratu, Čang Kai-šek i njegova vlada se povlače na Tajvan u prosincu 1949. godine i proglašavaju Taipei privremenim glavnim gradom Republike Kine. To je stvorilo priliv kapitala (zlatne i valutne rezerve), umjetničkog blaga i dobro obrazovanih kontinentalnih Kineza, koji su pripadali eliti Republike Kine, od kojih su se mnogi nastanili u Taipeiju i oko njega. Grad je postupno postao političko, gospodarsko i kulturno središte Tajvana i sada je jedan od najvažnijih gradova u Aziji.

Znamenitosti

Nacionalni muzej palače

Nacionalna memorijalna dvorana Čang Kai-šeka

Hram Longshan

Datoteka:Taipei skyline cityscape at night with full moon.jpg

Taipei 101 u četvrti Xinyi.

• Taipei 101 je bio najviši neboder na svijetu do srpnja 2007. godine. U njemu se nalaze trgovački centar, uredi i platforma za posjetitelje do koje se može doći ekspresnim liftom.
• Nacionalna memorijalna dvorana Čang Kai-šeka je mjesto gdje se slavi dugogodišnji predsjednik Republike Kine. Nijedno drugo mjesto u Taipeiju ne simbolizira nacionalno stanje uma i tako snažnu potragu za identitetom. Pored toga, cijeli kompleks s vrtovima, bazenima, Nacionalnom koncertnom dvoranom i Dvoranom Narodnog kazališta mjesto je za opuštanje.
• Nacionalni muzej palače čuva blaga iz Zabranjenog grada i više od tri tisuće godina kineske kulturne povijesti.
• Memorijalna dvorana Sun Jat-sena je spomenik prvom predsjedniku Republike Kine.
• Grand Hotel je hotel s pet zvjezdica koji je završen 1973. god. u tradicionalnom kineskom stilu palače.
• Hram Mengjia Longshan iz 1738. je vjerojatno najpoznatiji hram u gradu.
• Noćna tržnica Shida u ulici Longquan je popularno mjesto susreta lokalnih studenata, ne samo zbog blizine glavnog kampusa Nacionalnog sveučilišta u Tajvanu.
• Shin-Kong toranj je bio najviša zgrada u Tajvanu do 1997. godine i sjedište je životnog osiguravajućeg društva Shin Kong. Robna kuća Shin Kong Mitsukoshi nalazi se na donjim katovima.
• Muzej suvremene umjetnosti Taipeija je dom gostujućih izložbi, smješten u Staroj gradskoj palači.
• Muzej umjetnosti grada Taipeija uglavnom pokazuje djela novijih tajvanskih umjetnika.
• Najznačajniji taoistički hram je Bao An izgrađena 1760. godine.
• Konfucijev hram u neposrednoj blizini hrama Bao An je mjesto gdje se njeguje Konfucijevo učenja, koje i danas igra važnu ulogu u tajvanskom društvu.
• Kuća Lin-An-Tai je najstarija postojeća stambena zgrada u Taipeiju. Dvorište bogate trgovačke obitelji sagrađeno je u fujianskom stilu od 1783. do 1823., ali je demontirano 1978. zbog širenja ulice Dunhua i potpuno obnovljeno 1986. godine u ulici Binjiang iz izvornih dijelova.
• Taoistički hram Zhinan u planinama Maokonga, južno od Taijpeija izgrađen je 1890. god. i posvećen besmrtnom Lü Dongbinu. Ljubavni parovi izbjegavaju zajedno posjećivati ​​hram jer se boje njegove ljubomore. Prema legendi, njegova ljubav prema He Xiangu je bila neuzvraćena.

• 
  Noćna tržnica Shilin
• 
  Nacionalna koncertna dvorana
• 
  Tehnološki park Neihu
• 
  Nacionalni muzej Tajvana
• 
  Muzej suvremene umjetnosti Taipeija
• 
  Grand Hotel
• 
  Memorijalna dvorana Sun Jat-sena
• 
  Kuća Lin-An-Tai

Uprava

Gradsko vijeće Taipeija (台北市 台北市) osnovano je 1946. godine, a od 1976. gradska je uprava pod izravnim nadzorom vlade. Članovi vijeća biraju se izravnim glasanjem, postoji šest izbornih jedinica i jedan autohtoni okrug. Vijeće ima sljedeće odgovornosti: civilnu i financijsku upravu, obnovu, obrazovanje, promet, policiju, zdravstvo, odnose s javnošću, zakone i propise, te proračun.

Grad Taichung, proširen u prosincu 2010., podijeljen je u 29 okruga (區 , Qū). Od toga, osam četvrti potječe iz "jezgre grada" (stanovnici i područje od prosinca 2017.):.

	Distrikt			Stanovništvo	Površina	Gustoća
					km²	stan./km²
	Xitun (Taichung)	西屯區	„Zapadno naselje“	227.043	39,8467	5.698
	Beitun (Taichung)	北屯區	„Sjeverno naselje“	274.819	62,7034	4.383
	Nantun (Taichung)	南屯區	„Južno naselje“	168.760	31,2578	5.399
	Bei Qu (Taichung)	北區	„Sjeverni okrug“	147.653	6,9376	21.283
	Xi Qu (Taichung)	西區	„Zapadni okrug“	115.627	5,7042	20.271
	Zhong (Taichung)	中區	„Središnji okrug“	18.450	0,8803	20.959
	Dong Qu (Taichung)	東區	„Istočni okrug“	75.811	9,2855	8.164
	Nan (Taichung)	南區	„Južni okrug“	125.067	6,8101	18.365

Preostalih 21 okruga nastala su iz ranije neovisnih gradova i gradova okruga Taichung nastalih (stanovništvo u prosincu 2017.):

Distrikt	kin.	Stanovništvo	Površina (km²)	stan./km²	pinyin
Da’an	大安區	19.303	27,4045	704	Dà'ān
Dadu	大肚區	57.322	37,0024	1.549	Dàdù
Dajia	大甲區	77.761	58,5192	1.329	Dàjiǎ
Dali	大里區	211.492	28,8758	7.324	Dàlǐ
Daya	大雅區	95.203	32,4109	2.937	Dàyǎ
Dongshi	東勢區	50.714	117,4065	432	Dōngshì
Fengyuan	豐原區	166.879	41,1845	4.052	Fēngyúan
Heping	和平區	10.949	1.037,8192	11	Hépíng
Houli	后里區	54.482	58,9439	924	Hòulǐ
Longjing	龍井區	77.818	38,0377	2.046	Lóngjǐng
Qingshui	清水區	86.420	64,1709	1.347	Qīngshuǐ
Shalu	沙鹿區	92.645	40,4604	2.290	Shālù
Shengang	神岡區	65.553	35,0445	1.871	Shéngāng
Shigang	石岡區	15.066	18,2105	827	Shígāng
Taiping	太平區	189.066	120,7473	1.566	Tàipíng
Tanzi	潭子區	108.288	25,8497	4.189	Tánzǐ
Xinshe	新社區	24.754	68,8874	359	Xīnshè
Waipu	外埔區	32.185	42,4099	759	Wàipǔ
Wufeng	霧峰區	65.393	98,0779	667	Wùfēng
Wuqi	梧棲區	57.993	16,6049	3.493	Wúqī
Wuri	烏日區	74.554	43,4032	1.718	Wūrì

Distrikti Taichunga
Xinshe Tanzi Shigang Shengang Houli Heping Fengyuan Dongshi Daya Wuqi Waipu Shalu Qingshui Longjing Dajia Dadu Da’an Xitun Wuri Wufeng Zapad Taiping Jug Sjever Nantun Istok Dali Centar Beitun Yilan Miaoli Nantou Hualien Hsinchu Hsinchu Changhua

Stanovništvo

Prema procjeni u gradu je 2015. živjelo 7.047.559 stanovnika, no već 2019. godine ukupan broj stanovnika u gradu iznosi 8.535.000. Od toga u urbanom području je zabilježeno 2.646.204 stanovnika, što je manje nego 2015., kada je bilo 2.704.810 stanovnika. Naime, stanovništvo se posljednjih godina masivno seli u obližnji Novi Taipei koji ubrzano raste.

Kretanje broja stanovnika

1985.	1990.	1995.	2000.	2005.	2010.	2015.
2.507.620	2.719.659 (+8.5%)	2.632.863 (−3.2%)	2.646.474 (+0.5%)	2.632.242 (−0.5%)	2.618.772 (−0.5%)	2.704.810 (+3.3%)

Bellavita i CPCCT sjedište u poslovnoj četvrti.

Gospodarstvo

Najveći bruto domaći proizvod Taipeija iznosio je 327 milijardi dolara (KKB), prema studiji iz 2014. godine. Na ljestvici ekonomski najjačih metropola širom svijeta zauzeo je 29. mjesto. Taipei je sjedište većine velikih tajvanskih kompanija i osigurava trećinu državne proizvodnje. U gradskoj ekonomiji dominiraju trgovina, financije, industrija, te informacijsko-komunikacijska tehnologija. Taipei je centar za istraživanje i razvoj na području elektrotehnike, a posebno računalne tehnologije, te mnoge tvrtke imaju sjedište u Taipeiju, kao što su: Foxconn, Acer, Asus, BenQ, Gigabyte Technology, Biostar, AOC International, Aaeon, Delta Electronics i Wistron.

Zbratimljeni gradovi

Asunción Paragvaj (1987.) Atlanta SAD (1979.) Banjul Gambija (1997.) Belmopan Belgija (2019.) Bissau Gvineja Bisau (1997.) Boston SAD (1996.) Castries Sveta Lucija (2018.) Cleveland SAD (1975.) Cotonou Benin (1967.) Daegu Južna Koreja (2010.) Dakar Senegal (1997.) Dallas SAD (1996.) Džeda Saudijska Arabija (1978.) Gold Coast Australija (1982.) Guam SAD (1973.) Guatemala Gvatemala (1998.) Ho Ši Min Vijetnam (1968.)

Houston SAD (1961.) Indianapolis SAD (1978.) Johannesburg JAR (1982.) La Paz Bolivija (1997.) Lilongwe Malavi (1984.) Lome Togo (1966.) Los Angeles SAD (1979.) Majuro Maroko (1998.) Managua Nikaragva (1992.) Manila Filipini (1966.) Marshall (Texas) SAD (1978.) Mbabane Esvatini (1997.) Monrovia Liberija (1997.) Oklahoma City SAD (1981.) Ouagadougou Burundi (2008.) Panama City Panama (1989.)

Phoenix SAD (1979.) Prag Češka (2020.) Pretoria JAR (1983.) Quezon City Filipini (1968.) Quito Ekvador (2016.) Riga Latvija (2001.) San Francisco SAD (1970.) San José Kostarika (1984.) San Nicolas Meksiko (1997.) San Salvador Salvador (1993.) Santo Domingo Dominikanska Republika (1970.) Seul Južna Koreja (1968.) Tegucigalpa Honduras (1974.) Ulan Bator Mongolija (1997.) Ulan-Ude Rusija (1996.) Varšava Poljska (1995.) Versailles Francuska (1986.) Vilnius Litva (1998.)