|
}}
'''Trava iva''' (planinski dubačac [[Latinski jezik|lat.]] ''Teucrium montanum''), je puzeći polugrm iz porodice [[Usnače (biljke)|usnača]]. Stabljika je djelomićnodjelomično drvenasta, listovi lancetasti, sa donje strane dlakavi i svjetlije boje, a sa gornje tamnozeleni. [[Cvjetovi]] su blijedožuti.
==Raširenost==
Raste po kamenitim tlima, u brdovitim planinskim predjelima, od Španjolske , Francuske, Italije, i Balkana, pa do Krima i Male Azije. Raste i u srednjoj Europi (južna Njemačka, Švicarska, Poljska, Austrija), te u Sjevernoj Africi.
Kod nas je ima od [[Učka|Učke]] , planina riječkog zaleđa (Obruč), [[Velebit]]a, [[Biokovo|Biokova]], pa na jug sve do planina dubrovačkog zaleđa ([[Sniježnica Konavoska]]).
Omiljena je među travarima, ali i u narodu, dovoljno je spomenuti skoro svima znanu uzrečicu "Trava iva od mrtva pravi živa", odnosno u varijanti iz 16. stoljeća, u stihovima hrvatskog pjesnika, benediktinca [[Mavro Vetranović|Mavra Vetranovića]] "A čto e trava iva, ke e kripos tolika, od martva bi živa vratila čovika".
==Ljekovitost==
DjelujeTrava iva djeluje antiseptički (uništava patogene mikroorganizme) i uklanja štetne tvari iz [[tanko crijevo|crijeva]] i [[Želudac|želuca]], regulira probavu, a djeluje i kao sredstvo za jačanje te pospješuje izlučivanje [[Mokraća|mokraće]].<ref>[http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/trava-iva Alternativa „Trava iva od mrtva pravi živa“]</ref> Dobra je i za bolesti kože, tei pluća. Djelotvorna je također i kod bolesti usta i grla, kod raznih infekcija, gljivica i afti. Po nekim novijim znanstvenim istraživanjima moglomogla bi je se koristiti i kod tumora prostate te i dojke.<ref>https://repozitorij.ktf-split.hr/islandora/object/ktfst:101/preview Pristupljeno 25.06.2018.</ref>.<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0367326X06001122</ref><ref>https://www.scienceopen.com/document_file/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736/PubMedCentral/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736.pdf</ref>
Koristi se i u hortikulturi.
==Sadržaj makro i mikroelemenata u nadzemnoj biljci==
Od makroelemenata (mg/g) identificirani su kalij (6,47 ), kalcij (3,89), natrij (0,058), magnezij (1,43 ) i željezo (107 mkgμg/g).
Od mikroelementa (mkgμg/g) identificirani su aluminij (133), nikl (125), cink (14,9), mangan (25,9), bakar (3,60), stroncij (3,77), krom (0,386), kobalt (0,059) i olovo (6,02).<ref>Elemental characterisation of the medical herbs Salvia officinalis L. and Teucrium montanum L. grown in Croatia
Microchemical Journal 03/2013; 107:185-189., DOI:10.1016/j.microc.2012.06.013 Iva Juranović Cindrić · Michaela Zeiner · Eva Glamuzina · Gerhard Stingeder , str.188</ref>
==Dodatna literatura==
Forenbacher, S. Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb 2001.
Kušan, F. Naše ljekovito bilje, Zagreb 1947.
==Vanjske poveznice==
* [https://www.slobodnadalmacija.hr/stil/ljepota/clanak/id/237689/dobro-zapamtite-ovu-biljku-pronaete-li-je-u-prirodi--pronasli-ste-blago Trava iva,članak u Slobodnoj Dalmaciji]
* [http://spos.info/wp-content/uploads/2014/12/Pcela_Broj_6.pdf Članak o travi ivi u Časopisu Pčela, str 7. i 8 .]
{{div col|cols=2}}
{{div col end}}
|
