Božjakovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 29:
U gradu se nalazila [[tvrđava Božjakovina]] (''castrum Bosyaco''), uz koju je kasnije ban [[Matija Gereb]] dao sagraditi više gospodarskih zgrada. Potom je ovaj grad s tvrđavom dao ograditi [[palisada]]ma sa četiri [[bastion]]a, a radi bolje obrane, bila su dvoja ulazna vrata, iznad kojih je dao izgraditi obrambene tornjeve.<ref name="Adamček">[http://www.brckovljani.hr/povijest/adam/adam_01.html Brckovljani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406094245/http://www.brckovljani.hr/povijest/adam/adam_01.html |date=6. travnja 2012. }} Povijest Božjakovine i okolice, prema Josipu Adamčeku</ref>
 
Templari su posjedovali Božjakovinu preko 100 godina, a u tom vremenu su sagradili "domus Sancti Martini miliciae Templi”, odnosno “kuću Svetog Martina vojske Hrama" kojom je upravljao [[preceptor]] što je bila uobičajena praksa za sve njihove posjede. Danas se još uvijek ne može sa sigurnošću odrediti točna lokacija tog samostana.
==Templari u Božjakovini==
Templari su posjedovali Božjakovinu preko 100 godina, a u tom vremenu su sagradili "domus Sancti Martini miliciae Templi”, odnosno “kuću Svetog Martina vojske Hrama" kojom je upravljao [[preceptor]] što je bila uobičajena praksa za sve njihove posjede. Danas se još uvijek ne može sa sigurnošću odrediti točna lokacija tog samostana.
 
Ukidanjem templara 1312. godine Božjakovinu su naslijedili [[ivanovci]] koji se kao "vlasnici Sv. Martina" spominju [[1320]]. godine. Nestankom vitezova ivanovca koji su početkom 16. st. na našim prostorima uglavnom izginuli u borbama s [[osmansko carstvo|Turcima]], Božjakovina prestaje biti pod njihovom vlašću.

Od 1471. do 1489. njome vladaju hrvatski banovi Blaž Podmanicki, [[Matija Gereb]] i [[Ladislav od Egervara]].<ref name="onecroatia.info">{{Citiranje časopisa |url=http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-bozjakovina/ |accessdate=20. srpnja 2011. |title=Dvorac Božjakovina - Hrvatska na dlanu |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120405223311/http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-bozjakovina/ |archivedate=5. travnja 2012. }}</ref>
 
1517. se godine prvi put spominje kao ''castellum Bosyakowyna''; dotad je bila u latinskim izvorima uvijek bilježena kao ''Bosyako, Bosiako''.<ref name="Adamček"/> (kao [[castrum]] Bosyako 1510. g. i [[castellum]] Bosyako 1525. g.). Taj [[kaštel u Božjakovini|kaštel]] danas više nema traga. Bio je dijelom sklopa vlastelinskih zgrada. Nalazio se uz rječicu Zelinu; zapadno od njega se nalazio most (srušen 1945.). Iznimno je postao značajnim bio nakon što su Turci zauzeli Čazmu i Dubravu [[1522.]]. godine. To je išlo do te mjere da se je od tada kaštel smatrao dijelom obrambenog sustava Zagreba i Hrvatske, a [[Hrvatski sabor]] je od onda sljedećih desetljeća višekratno donio odluke kojim se moralo utvrditi kaštel. Prvi put je spaljen 1591., kasnije je bio obnavljan, a napušten od 18. stoljeća. Bio je drven vrste [[wasserburg]].<ref name="onecroatia.info"/>
Line 51 ⟶ 52:
stručnjak rođen 1856 kao profesor uzgajanja šuma nastojao je urediti arboretum i šumsko pokusni vrt koji se počeo uređivati u Božjakovini.
 
U parku se nalazi ogromna [[sekvoja]] visine oko 30 metara. Novoposađeni su hrastovi, lipe, gorski [[javor]] i druge sadnice. Uređenje parka i sadnja počela je 2013/2014. godine. Parkom su šesdesetih godina 20. stoljeća hodali paunovi uz brojne jorgovane i magnolije, te trešnje. U parku uz rijeku Zelinu rasle su i zaštićene kockavice. Uz dvorac raste veliko drvo tulipanovca. U rijeci Zelini obitavaju klenovi (squalius cephalus), štuke (esox lucius) , cvergli (patuljasti somići s bodljom),osmobojke (karasice), bjelke, širombjelke, ostriži (bandari ili grgeči), krapići (patuljasti šarani) , piškuri, linjaci, jegulje, [[Babuška (riba)|babuške]] i riječni rakovi. Uz zelinu rasle su zaštićene kockavice.
U parku se nalazi ogromna sekvoja visine oko 30 metara. Novoposađeni su hrastovi, lipe, gorski javor
i druge sadnice. Uređenje parka i sadnja počela je 2013/2014. godine. Parkom su šesdesetih godina 20. stoljeća hodali paunovi uz brojne jorgovane i magnolije, te trešnje. U parku uz rijeku Zelinu rasle su i zaštićene kockavice. Uz dvorac raste veliko drvo tulipanovca. U rijeci Zelini obitavaju klenovi (squalius cephalus), štuke (esox lucius) , cvergli (patuljasti somići s bodljom),osmobojke (karasice), bjelke, širombjelke, ostriži (bandari ili grgeči), krapići (patuljasti šarani) , piškuri, linjaci, jegulje, [[Babuška (riba)|babuške]] i riječni rakovi. Uz zelinu rasle su zaštićene kockavice.
 
Šumarsko -botanički vrt Šumarske akademije u starom perivoju Zemaljskog dobra Božjakovina zapremao je površinu od 22 jutra.
Vrt je uređen po uzoru na engleske parkove, jedan dio je bio određen za šumsku floru, a drugi dio vrta za cjelokupnu hrvatsku floru.
Glumica i pjevačica Fanika Haiman rođena 1871 u Božjakovini godinama je nastupala u Zagrebačkom
Hrvatskom Narodnom Kazalištu.
U Božjakovini živi i radi akademski slikar [[Velimir Trnski]]. U Božjakovini je živio javni bilježnik Krešimir Copić.
 
Park je u neposrednoj blizini rijeke [[Zelina (rijeka)|Zeline]] u dijelu naselja koje je imalo naziv Pehlin. Lijevo u odnosu na tok rijeke Zeline nalazi se dio naselja pod nazivom Trešnjevka, a desno uz prugu dio naselja pod nazivom Čičok.
 
U Božjakovini je postojala Kapelica Sv. Ivana Nepomuka (Capella S. Ioannis Nepomuceni prope castellum Bosiakovina, ad fluvium Zelina, penes pontem). Dala ju je izgraditi 1744. Katarina Drašković rođena Brandis porijeklom iz Maribora.
Bosiakovina, ad fluvium Zelina, penes pontem). Dala ju je izgraditi 1744. Katarina Drašković rođena Brandis porijeklom iz Maribora.
Katastra zemljišta iz 1862. ju nalazi kao posvećenu Svetom Stjepanu. Kapela je srušena 1970. tih godina. Planira se njena ponovna izgradnja.
 
Line 69 ⟶ 65:
* [[Kurija (Božjakovina)|Kurija (gostionica)]]
* [[Kurija Dvorišće (Brcokvljani)|Kurija Dvorišće]]
 
== Poznate osobe ==
Glumica i pjevačica [[Fanika Haiman]] rođena 1871 u Božjakovini godinama je nastupala u Zagrebačkom
Hrvatskom Narodnom Kazalištu.
U Božjakovini živi i radi akademski slikar [[Velimir Trnski]]. U Božjakovini je živio javni bilježnik Krešimir Copić.
 
== Izvori ==