Tafonomija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sitno
Redak 1:
'''Tafonomija''' je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem [[geologija|geoloških]] i [[biologija|bioloških]] procesa koji se odvijaju između [[smrt]]i nekog [[organizma|organizma]] i njegovog konačnog stanja u [[stijena|stijeni]]. Termin tafonomija (gr. ''taphos''= zakopavanje + ''nomos''= zakon) u [[paleontologija|paleontologiju]] uveo je [[Rusija|ruski]] znanstvenik Ivan Efremov, da bi opisao nauku koja se bavi prelazom ostataka, dijelova i produkata organizama iz [[biosfera|biosfere]] u [[litosfera|litosferu]].
 
Kada [[životinja]] ili [[biljka]] ugine, male su šanse da će od njih nastati [[fosil]]. Najčešće se pojavljuju tri stadija nastajanja fosila iz mrtvog tijela:
Redak 17:
'''Truljenje''' ovisi o tri faktora:
#opskrba [[kisik]]om: mikrobi razaraju organski [[ugljik]] uginulog organizma pretvarajući ga u [[ugljikov dioksid]] i [[voda|vodu]];
#[[temperatura]] i [[pH]] vrijednost: visoka temperatura potiče truljenje isto kao i neutralni pH;
#karakteristike organskog ugljika: organski ugljik varira od visoko labilnog (meki dijelovi životinjskog tkiva) do vrlo otpornog na truljenje (biljno tkivo, poput [[celuloza|celuloze]]).
 
==Lomljenje i transport==
Redak 25:
 
*fizičke:
#'''disartikulacija''': proces razdvajanja na sastavne dijelove (nastupa nakon uklanjanja vezivnog tkiva skeleta);
#'''fragmentacija''': proces usitnjavanja (nastupa zbog djelovanja strvinara ili zbog transporta);
#'''abrazija''': proces uklanjanja površinskih detalja što uzrokuje zaobljenost fragmenata, a ovisi o [[gustoća|gustoći]] uzorka, [[energija|energiji]] struja, veličini okolnih čestica te o duljini trajanja samog procesa
 
*kemijske:
#'''bioerozija''': proces uništavanja skeleta životinja aktivnošću drugih organizama
#'''[[korozija ]]''' i '''[[otapanje]]''' (ovim procesima su vrlo podložni [[karbonati]], za razliku od stabilnih [[fosfati|fosfata]] i [[silikati|silikata]].
 
==Zakopavanje i modifikacija==
 
Fizikalne i kemijske procese koji nastupaju nakon zakopavanja nazivamo '''dijageneza''', a mogu nastupiti odmah nakon zatrpavanja, kao i milijunima godina kasnije. Najčešća fizička promjena je spoljoštavanje do kojeg dolazi uslijed težine [[sediment|sedimenta]]a iznad zakopanog uzorka. Uzorak je spljošten u [[ravnina|ravnini]] taloženja. Najprije kolabirajukolabriraju najtanji dijelovi te oni s najvećim šupljinama. Od kemijskih promjena najčešće su konverzija manje stabilnog [[aragonit]]a u [[kalcit]] te stvaranje karbonatnih konkrecija oko ostataka organizma.
 
[[Kategorija:Geologija]]