Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima: razlika između inačica

Prvotna zadaća franjevaca po dolasku u Bosnu[[Vrhbosna|Vrhbosnu]] 1291. godine bila je suzbijanje lokalnih krivovjerja, integracijareintegracija odmetnute Crkvelokalnih Bosanskesvećenika i ponovno privođenje njenih pripadnika u krilo [[Katolička crkva|Katoličke]] crkve. U tom pothvatu misionari franjevci imali su velikog uspjeha. <ref name=Visočki>[https://www.bosnasrebrena.ba/visocki-mucenici Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena] ''Visočki mučenici'' (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref> Po dolasku u BosnuVrhbosnu, franjevci su se dali na posao. Zahvaljujući i zauzimanju bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] podignut je prvi franjevački samostan, u [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] kod [[Visoko (BiH)|Visokog]],<ref name="franjevci-split"/> ,današnjim [[Arnautovići]]ma na širem području [[Visoko (BiH)|Visokog]].<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> Današnje ime Arnautovića je po spahijskim gospodarima iz osmanskog doba.<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref>

Već po osnutku [[Bosanska vikarija|BosanskeVrhbosanske vikarije]] 1340.,<ref name=Visočki/> podignut je vjerojatno i samostan početkom [[arhitektura u 1340.|1340-ih]], crkvute crkva posvećenu sv. Nikoli,<ref name="franjevci-split">[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=5 Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja] I. POSTANAK I RAZVOJ PROVINCIJE (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref> [[krunidbena crkva|krunidbenu]]vladarsku [[crkva sv. Nikole u Milima|crkvu]] kraljevahrvatskih vladara u Bosni. <ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> Crkva sv. Nikole u Milima je tako postala najvažnijom crkvom u BosniVrhbosni. U njoj su se krunili i pokapali lokalni vladari. Slijedi gradnja novih samostana, među kojima se ističu sutješki,onaj olovskiu [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], u[[Olovo (BiH)|Olovu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Kreševo (BiH)|Kreševu]] i drugi. Prvi franjevci u samostanima bili su [[franjevci konventualci]], a poslije će postati [[franjevci opservanti|opservantske]]. <ref name="franjevci-split"/>

U gradu Milima (Mel), u kojem je podignuta crkva i samostan, bilo je sijelo župe Mili, koja se prostirala s obje strane rijeke Bosne od prilike od današnje željeničke stanice [[Ilijaš]]a do [[Kakanj|Kaknja]]. Ostatci Mila danas se vide na desnoj strani rječice [[Goruša|Goruše]] (Gorušice) kod njezina utoka u Bosnu.<ref name="Domo"/>

Godine [[1450.]] samostan je razoren i tom je prilikom stradalo nekoliko franjevaca. Samostan je ubrzo obnovljen.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> . Do dolaska [[Osmansko Carstvo|Turaka]] u Bosnu 1463. godine tragovi bilo kakvih [[Crkva bosanska|Bosanskalokalnih Crkvahereza]] bilasu je gotovobili iskorijenjenaiskorijenjeni. Kada su franjevci provalom TurakaOsmanlija izgubili zaštitu lokalnog plemstva jedna skupina ogrezlih [[bogumili|krivovjernika]]protivnika spalilaCrkve je napala i spalila crkvu i samostan u Milima, a fratre pogubila. U nekrologiju franjevačke provincije Bosne Srebrene stoji da su na [[4. svibnja]] [[1465.]] godine, petorica [[visočki mučenici|braće franjevaca]] u Visokom podnijela mučeničku smrt od strane krivovjeraca.<ref name=Visočki/> U prvoj polovici dvadesetih godina 16. stoljeća (između 1521. i 1524. god.) Turci su razorili više samostana među kojima i visočki. Nekoliko godina kasnije samostan je ponovno obnovljen.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>

Petorica franjevaca ubijenih odtom lokalnih krivovjercaprilikom upisana su [[1653.]] godine u [[martirologij]] franjevačkog Reda kao blaženici, „Visochii, beatorum quinque fratrum martyrum, qui ab haereticis Patarenis pro fide catholica necati sunt "u prijevodu: Visoko u Bosni, blažena petorica braće mučenici, koje krivovjerci Patareni za vjeru katoličku ubiše." Franjevački martirologij odredio im je spomendan [[26. ožujka]]. Petorica mučenika iz Visokog smatraju se prvim mučenicima [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]].<ref name=Visočki/>

Zbog trošnosti samostanska je zgrada obnavljana i početkom osamdesetih godina 17. stoljeća. Političke neprilike vezane za [[Bečki rat]] prisilile su franjevce da god. [[1688.]] napuste samostan u Visokom i odu u [[Nova Gradiška|Gradišku]] izuzevši [[gvardijan]]a koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci konačno napuštaju samostan god. [[1697.]] Tom su se prilikom u [[Slavonija|Slavoniju]] iselili i visočki katolici, koji su se pridružili [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] prilikom njegova povratka nakon [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojnog pohoda]] na Sarajevo.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>