Inačica od 30. srpnja 2020. u 05:11 uredi Vhorvat (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 6.682 edits m uklonjena promjena suradnika 93.143.98.234 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 141.170.198.157 Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 31. srpnja 2020. u 00:46 uredi ukloni ovu izmjenu Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits m →‎Srednji vijek Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 415: === Srednji vijek === Predjeli današnjeg Jajca u srednjem vijeku dio su Kraljevine Hrvatske ([[Plivski Grad]]), na međi starohrvatskih županija [[Pliva (župa)\|Plive]], Luke, [[Lašva (župa)\|Lašve]] i [[Uskoplje (župa)\|Uskoplja]]. Jajce je grad u [[srednja Bosna\|srednjoj Bosni]], na utoku [[Pliva\|Plive]] u [[Vrbas]]. U srednjovjekovnoj ~~bosanskoj jedinici u~~ hrvatsko-ugarskoj državi jepripada u [[Donji kraji\|~~Donjim~~Donje ~~krajima~~kraje]], koji se nakon uspostave [[Banovina Slavonija\|banovine Slavonije]] sredinom 13. stoljeća povezuju s [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku\|hrvatskom banovinom u]] [[Vrhbosna\|Vrhbosni]]. 1300-ih je pod hrvatskim banom Pavlom i Mladenom Šubićem. Od banovanja bana Kulina u njegovoj je banovini. Prvi se put Jajce spominje u pisanim dokumentima [[1396.]] Bio je posjed [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić\|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] u čijem se naslovu spominje (conte di Jajce). Grad se razvio kao trgovačko i obrambeno središte. <ref name="HE,Jajce"/> U 13. ili početkom 14. stoljeća oko naselja je podignut obrambeni zid, koji je pojačan u drugoj polovici 14. stoljeća. Tada je u [[tvrđava\|tvrđavi]] izgrađen [[dvor]], te podzemna dvorana ("[[Katakombe u Jajcu\|Katakombe]]", u naravi crkvica<ref name="katakombe">[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=22 Franjevački samostan Jajce] Bruno Ljubez: ''Katakombe'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref> , što je očigledno bilo po želji Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Katakombe su imale stilski različita obilježja, kao da je simboliziralo više vjera. Poznato je da su franjevci u Jajcu držali [[leprozorij]], pa su bolesnici bili smješteni po špiljama uz rijeku Plivu ili u Katakombama.<ref name="katakombe"/> Krajem 14. stoljeća župa Pliva pripala je Hrvatinićima. U Jajcu su podignuli hram Crkve bosanske, na prostoru današnje džamije Esme sultanije. Hram je bio u punom sjaju za vrijeme Hrvoja Vukčića. Služba Božja održavala se po glagoljaškom obredu. Već početkom sljedećeg 15. stoljeća, napadi na Crkvu bosansku su sve jači, za vladavine Žigmunda i supruge mu Barbare. Vjernici ove crkve nisu se smjeli sahranjivati na groblju na Mašetu, nego u podzemnim hodnicima. Iskopali su ih sami, a nalaze se u produžetku današnje zgrade Elektrobosne.<ref>[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?p=881 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20170831172104/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?p=881 \|date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Otkada se slavi sv. Ivo'' (pristupljeno 17. prosinca 2016.)</ref> Kraj pastoraliziraju [[bosanski franjevci\|franjevci]] [[Bosanska vikarija\|Bosanske vikarije]], kustodije bosanske. 1514. god. Vikarija se podijelila na dva dijela: samostani pod otomanskom vlašću ostali su pod Vikarijom Bosne Srebrene, a oni izvan njihove vlasti pod Vikarijom Bosne-Hrvatske. Uskoro je pripalo je provinciji [[Bosna Srebrena\|Bosni Srebrenoj]].

Jajce: razlika između inačica