Telomer: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Telomer''' je kraj odnosno završetak eukariotskog kromosoma. Telomeri su osobitih funkcija:<ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Telomerom u kemiji naziva se [[polimer]] sastavljen od molekula. Karakteristično je da mu se krajnje skupine ne mogu povezivati s dodatnim [[monomer]]ima ni stvarati veće polimerne molekule iste kemijske vrste.<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/telomer/7318/#naziv Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje] ''telomer'', projekt Struna (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref>
Više je teorija starenja: teorija pogreške, teorija somatske mutacije, teorija programiranog starenja (sve genetske), teorija slobodnih radikala, teorija unakrižne povezanosti, teorija nakupljanja otpadnih tvari, imunološka teorija,
neuroendokrinološka teorija starenja (fiziološke teorije). U novijim znanstvenim teorijama o dugovječnosti smatra se da ulogu imaju [[telomer]]i i enzim [[telomeraza]]. U tkivu kad se obnavlja zbiva se [[stanična dioba]] i replikacija genoma. Krajevi kromosoma su telomeri. Pri staničnoj diobi telomeri se skraćuju, što je u biti starenje stanice i ujedno i organizma. Kad se stanice prestanu dijeliti, to ne znači njihovu smrt, nego one žive i dalje, ali su im biokemijska svojstva promijenjena i opisuje ih se kao stare stanice. Takve nedijeleće stanice ili one koje se dijele sporo više se nalazi u starim organizmima. Ovo ne vrijedi kod svih stanica, nego kod stanica kod kojih su blokirani receptori za enzim telomerazu, čija je zadaća obnova telomernih nizova. Kod stanica kod kojih enzim [[telomeraza]] djeluje one se obnavljaju. To su [[matične stanice]] [[embrij]]a, [[spolna stanica|spolne stanice]], [[krvotvorna stanica|krvotvorne stanice]] ([[bijele krvne stanice]] – leukociti) i [[tumorske stanice]]. Slijedom toga, došlo se do teze da kad bi se odblokirali receptora na stanicama tkiva gdje su receptori prirodno blokiran da bi se pojavila besmrtnost. Zasad to nije moguće, ali poduzeto je dosta pokušaja produljenja života kod osoba kod kojih je došlo do oštećenja organa bez kojih život nije moguć. Temeljem toga došlo se do zaključka da je najveća moguća duljina života unaprijed određena brojem [[replikacija DNK|replikacija molekule DNK]], a za ljudsku vrstu se danas smatra da je to oko 120 godina.<ref>[https://poliklinika-analiza.hr/tajna-dugovjecnosti-skrivena-u-telomerama/ Poliklinika Analiza] Silvana Mišković: ''Tajna dugovječnosti skrivena u telomerama !'' (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref>
== Izvori ==
| |||