Telomer: razlika između inačica

Do danas su znanstvenici izolirali telomere. Znanstvenici su ih pronašli kod [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i jednostaničnih eukariota. Slične su pronašli kod raznih [[eukarioti|eukariota]]. Većina sadrži ponavljajuće (repetitivne) sekvence: ponavljanja od 5 do 8 baza.<ref name=Pavlica/> Kod čovjeka i ostalih kralježnjaka ponavljajući slijed telomerne DNA čini šest nukleotida[[nukleotid]]a (TTAGGG).<ref name=enciklopedija/> a ta se telomerna sekvenca kod čovjeka ponavlja 250 do 1000 puta. Telomerne sekvence su konzervirane. R. Moyzis je otkrio telomere [[ljudski kromosom|ljudskog kromosoma]] služeći se specifičnim probama s visoko repetitivnim dijelom ljudske [[DNK]]. U području telomera i centromera[[centromer]]a primarno se nalazi visoko repetitivna DNK ([[satelitna DNK|satelitna]]).<ref name=Pavlica/>

U tkivu kad se obnavlja zbiva se [[stanična dioba]] i replikacija genoma[[genom]]a. Krajevi kromosoma su telomeri. Pri staničnoj diobi telomeri se skraćuju, što je u biti starenje stanice i ujedno i organizma. Kad se stanice prestanu dijeliti, to ne znači njihovu smrt, nego one žive i dalje, ali su im biokemijska svojstva promijenjena i opisuje ih se kao [[stara stanica|stare stanice]]. Takve nedijeleće stanice ili one koje se dijele sporo više se nalazi u starim organizmima.<ref name=Mišković/>

Kod stanica kod kojih enzim [[telomeraza]] djeluje one se obnavljaju. To su [[matične stanice]] [[embrij]]a, [[spolna stanica|spolne stanice]], [[krvotvorna stanica|krvotvorne stanice]] ([[bijele krvne stanice]] – leukociti) i [[tumorske stanice]].<ref name=Mišković/> Beskonačan broj dioba imaju i stanice jednostaničnih eukariota. Sve te stanice naziva se besmrtnim ili imortalnim, jer ih telomeraza stalno produljuje.<ref name=enciklopedija/>