Razlika između inačica stranice »Thomas More«

Obrisana 2 bajta ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
[[File:Portrait of Sir Thomas More.jpg|400 px|desno|'''Thomas More''']]
Sv. '''Thomas More''' (lat. '''Toma Morus'''<ref>[http://www.bijakova.com/index.php/22-crkvasvivanakateg/katolickikalendarkateg/439-katolicki-kalendar-za-2016-godinu ''Katolički kalendar za 2016. godinu''], Bijakova.com. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref>) ([[London]], [[7. veljače]] [[1477]]. - [[London]], [[6. srpnja]] [[1535]].),
[[Engleska|engleski]] pravnik, humanist i državnik. [[Svetac]] je i [[mučenik]] [[Katolička crkva|Katoličke Crkve;]] među prvima od mnogih katolika koji je kraljevska vlast Engleske pogubila kako bi osigurala odvajanje [[Engleska|Engleske]] i [[Wales|Walesa]] od Katoličke Crkve..
 
== Život ==
Od 1980. godine, Thomasa Morea, kao "mučenika reformacije", zajedno sa sv. Ivanom Fisherom spominje i Anglikanska crkva, na obljetnicu Moreove smrti 6. srpnja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://archive.is/20120629005446/http://www.churchofengland.org/prayer-worship/worship/texts/the-calendar/holydays.aspx|title=The Church of England:Holy Days|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=31. srpnja 2020.}}</ref>
 
Engleska crkva do danas nije u zajedništvu s Katoličkom crkvom, i s vremenom je poprimila dosta protestantskih značajki. U procesu oduzimanja imanja Crkvi i zabranjivanja veza katolika Engleske i [[Wales|Walesa]] s Rimom, pogubile su državne vlasti - polazeći od istog Zakona o vrhovništvu, koji je donesen kao odgovor na neobični zahtjev Henrika VIII. za poništenje njegovog braka koji je trajao desetljećima - mnogo stotina katolika, od kojih je Katolička Crkva 285 [[Beatifikacija|proglasila blaženima]], a [[Kanonizacija|kanonizirala]] njih 43.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/en/homilies/1987/documents/hf_jp-ii_hom_19871122_martiri-inglesi.html|title=RITE OF BEATIFICATION OF 85 ENGLISH MARTYRS, HOMILY OF JOHN PAUL II|author=|date=22. studenog 1987.|work=|language=engleski|publisher=Sveta Stolica|accessdate=31. srpnja 2020.}}</ref> Pretežni dio njih je bio ubijen na najokrutniji način, tako da ih se najprije vješalo, potom još žive davilo u vodi i na kraju raščetvorilo.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cambridge.org/core/journals/british-catholic-history/article/canonisation-of-the-forty-english-martyrs-an-ecumenical-dilemma/9E26C6BE82BA7628CA7DEC0438337111|title=The Canonisation of the Forty English Martyrs: An Ecumenical Dilemma|author=Andrew Atherstone|date=2011|work=|language=|publisher=Recusant History, 30(4), 573-587|accessdate=31. srpnja 2020.}}</ref> Zakon o vrhovništvu je 1554. godine stavila izvan snage kraljica [[Marija Tudor|Marija I.]], ali je zakon odgovarajućeg sadržaja ponovo donijet za kraljice [[Elizabeta I.|Elizabeta I]]. 1558. god., te je još uvijek na snazi; engleski monarh je još uvijek šef Anglikanske crkve - makar je u međuvremenu dana sloboda djelovanja i drugim vjerskim zajednicama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.legislation.gov.uk/aep/Eliz1/1/1/contents|title=Act of Supremacy 1558|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=Legislation.gov.uk|accessdate=31. srpnja 2020.}}</ref> U Škotskoj je odgovarajući zakon donesen 1560. godine pod imenom ''Papal Jurisdiction Act''.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.legislation.gov.uk/aosp/1560/2|title=Papal Jurisdiction Act 1560|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=Legislation.gov.uk|accessdate=31. srpnja 2020.}}</ref> Obzirom da je katolička hijerarhija obnovljena u [[Velika Britanija (otok)|Velikoj Britaniji]] tijekom 19. stoljeća bez pribjegavanja državnih vlasti tome zakonu, jasno je da odredbe zakona koje zabranjuju i propisuju kazne zbog poslušnosti vjerskom vodstvu Pape više nisu u primjeni. U Engleskoj ima danas preko 4 milijuna pripadnika Katoličke crkve.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780192802903.001.0001/acref-9780192802903-e-5922|title=Roman Catholic Church in England and Wales after the Reformation|author=F. L. Cross and E. A. Livingstone|date=2009.|work=|language=|publisher=Oxford Reference|accessdate=31. srpnja 2020.}}</ref>
 
== Izvori ==