Berberski korsari: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.142.137.207 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura Oznaka: brzo uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Atlas Van der Hagen-KW1049B13 057-BARBARIA.jpeg|lijevo|mini|279x279px|''Barbaria,'' Jan Janssonius, oko 1650., Kartografski prikaz obala Sjeverne Afrike koje su u 17. stoljeću bile poznate kao ''Barbaria'']]
[[Datoteka:Barbarossa Hayreddin Pasha.jpg|mini|200px|[[Hajreddin Barbarossa]], najpoznatiji od Berberskih korsara]]
'''Berberski korsari''', ponekad zvani i '''Otomanski korsari''' i '''Berberski pirati''', bili su [[pirati]] i [[gusari]] koji su djelovali uz obalu [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], isplovljavajući iz luka [[Alžir|Alžira]], [[Tripoli|Tripolija]] i [[Tunis|Tunisa]]. To područje je u Europi bilo poznato pod nazivom Berberska obala, ime koje je dobilo po svom [[Berberi|berberskom stanovništvu]]. Područje njihovog djelovanja bilo je uglavnom [[Sredozemno more]], no neki od njih su se otiskivali na [[Atlantski ocean]] sve do [[Island]]a. Njihov glavni cilj, osim pljačkanja brodova, bio je zarobljavanje [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Robovlasništvo|robova]] za robovske tržnice u sjevernoj Africi i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Korsari su zarobili tisuće brodova, te su oko milijun ljudi
== Braća Barbarossa ==
Najpoznatiji [[Islam|muslimanski]] korsari bili su [[Hajreddin Barbarossa]] i [[Aruj Barbarossa|Oruç Reis]], braća Barbarossa, koji su preuzeli kontrolu nad Alžirom u ime [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Pobjegavši s galije [[Ivanovci|Ivanovaca]], Oruç se sklonio u Egipat a zatim u Tunis. Kao gusar istaknuo se neobično
== Gusarenje do 17. stoljeća ==
|