Berberski korsari: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.142.137.207 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Atlas Van der Hagen-KW1049B13 057-BARBARIA.jpeg|lijevo|mini|279x279px|''Barbaria,'' Jan Janssonius, oko 1650., Kartografski prikaz obala Sjeverne Afrike koje su u 17. stoljeću bile poznate kao ''Barbaria'']]
[[Datoteka:Barbarossa Hayreddin Pasha.jpg|mini|200px|[[Hajreddin Barbarossa]], najpoznatiji od Berberskih korsara]]
'''Berberski korsari''', ponekad zvani i '''Otomanski korsari''' i '''Berberski pirati''', bili su [[pirati]] i [[gusari]] koji su djelovali uz obalu [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], isplovljavajući iz luka [[Alžir|Alžira]], [[Tripoli|Tripolija]] i [[Tunis|Tunisa]]. To područje je u Europi bilo poznato pod nazivom Berberska obala, ime koje je dobilo po svom [[Berberi|berberskom stanovništvu]]. Područje njihovog djelovanja bilo je uglavnom [[Sredozemno more]], no neki od njih su se otiskivali na [[Atlantski ocean]] sve do [[Island]]a. Njihov glavni cilj, osim pljačkanja brodova, bio je zarobljavanje [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Robovlasništvo|robova]] za robovske tržnice u sjevernoj Africi i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Korsari su zarobili tisuće brodova, te su oko milijun ljudi su odveli u ropstvo. Neki od korsara bili su europski odmetnici kao [[John Ward]], [[Zymen Danseker]], i [[Henry Mainwaring]].
 
== Braća Barbarossa ==
Najpoznatiji [[Islam|muslimanski]] korsari bili su [[Hajreddin Barbarossa]] i [[Aruj Barbarossa|Oruç Reis]], braća Barbarossa, koji su preuzeli kontrolu nad Alžirom u ime [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Pobjegavši s galije [[Ivanovci|Ivanovaca]], Oruç se sklonio u Egipat a zatim u Tunis. Kao gusar istaknuo se neobično smijelimsmjelim pothvatima, pa je od tuniškog vladara dobio na dar otok Djerba (''Jarbah'') na kojem je za svoju flotu uredio arsenal. Alžirci su ga [[1515.]] pozvali da se bori protiv [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolske]], on im se u konačnici nametnuo za vladara i protjerao Španjolce. Njegov nasljednik Hajreddin postao je i zapovjednik osmanske mornarice, u čiji je sastav uvrstio i arapsko-berbersku gusarsku flotu i tako joj pribavio status regularnih pomorskih snaga. Nekoliko pokušaja država Sredozemlja da zauzimanjem gusarskih baza unište i njihovu flotu, završilo se neuspjehom. Bogati tereti, upućivani iz [[Novi svijet|Novog svijeta]] u [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolsku,]] privukli su arapsko-berberske gusare , te su već zarana izazvali oružanu reakciju [[Španjolska|Španjolske]]. Pored manjih berberskih utvrđenja, Španjolska je [[1470.]] osvojila [[Melilla|Melillu]] (''Melīlah''), [[1505.]] Mers-el-Kébir, a [[1510.]] Béjaïau (''Biğāya'').
 
== Gusarenje do 17. stoljeća ==