Razlika između inačica stranice »Jegulja«

Obrisano 35 bajtova ,  prije 1 godinu
m
Sitnice, razmještaj
(File)
m (Sitnice, razmještaj)
[[File:Édouard Manet - Rouget et Anguille.jpg|thumb|[[Édouard Manet]], 1864]]
[[Datoteka:European eel farming.svg|mini|Najveći [[Europa|europski]] uzgajivači jegulja (crveno).]]
'''Jegulja''' (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[riječne jegulje|riječnih jegulja]] (lat. ''Anguillidae'').
'''Jegulja''' (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[riječne jegulje|riječnih jegulja]] (lat. ''Anguillidae''). Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje našu obalu. Može živjeti jako dugo, do 88 [[godina]], a naraste do 133 [[cm]] duljine i više od 6,5 [[kg]] težine. Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljeno tijelo, leđna peraja započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem [[sluz]]i koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]], a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju<ref name=riblje-oko.hr>{{hr icon}} [http://riblje-oko.hr/index.php?option=content&task=view&id=30 Zmijolike ribe] (riblje-oko.hr)</ref>. Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima, [[insekti]]ma,...Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ako se on približi njenom skloništu. Jegulje koje žive u [[Europa|Europi]] nisu [[spol]]no zrele, a spolno sazrijevaju u dobi od 6 do 30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje im se čeljust, te odlaze u [[more]]. Prestaju se hraniti, te im se [[crijeva]] skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema [[Sargaško more|Sargaškom moru]], a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 - 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi koristeći [[Golfska struja|Golfsku struju]], a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.
== Opis ==
 
Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljeno tijelo, leđna [[peraja]] započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem [[sluz]]i koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]], a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju<ref name="riblje-oko.hr">{{hr icon}} [http://riblje-oko.hr/index.php?option=content&task=view&id=30 Zmijolike ribe] (riblje-oko.hr)</ref>.
 
Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima, [[insekti]]ma... Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ako se on približi njenom skloništu.
 
'''Jegulja''' (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[riječne jegulje|riječnih jegulja]] (lat. ''Anguillidae''). Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje našu obalu. Može živjeti jako dugo, do 88 [[godina]], a naraste do 133 [[cm]] duljine i više od 6,5 [[kg]] težine. Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljeno tijelo, leđna peraja započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem [[sluz]]i koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]], a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju<ref name=riblje-oko.hr>{{hr icon}} [http://riblje-oko.hr/index.php?option=content&task=view&id=30 Zmijolike ribe] (riblje-oko.hr)</ref>. Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima, [[insekti]]ma,...Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ako se on približi njenom skloništu. Jegulje koje žive u [[Europa|Europi]] nisu [[spol]]no zrele, a spolno sazrijevaju u dobi od 6 do 30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje im se čeljust, te odlaze u [[more]]. Prestaju se hraniti, te im se [[crijeva]] skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema [[Sargaško more|Sargaškom moru]], a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 - 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi koristećiuz pomoć [[Golfska struja|GolfskuGolfske strujustruje]], a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.
 
Kod nas, jegulja je najpoznatija na ušću [[Neretva|Neretve]], gdje se razvio cijeli niz specijaliteta. Prilikom pripreme jegulju treba dobro termički obraditi jer njena krv sadrži ihtiokemotoksine.
 
== Rasprostranjenost==
Jegulja živi oko cijele [[Europa|Europe]], od [[Skandinavija|Skandinavije]] na sjeveru, pa sve do obala [[Mediteran]]a, uključujući [[Baltik]]. Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje hrvatsku obalu. Pokušaji da je se uvede u živi svijet [[Azija|Azije]] i [[srednja Amerika|Srednje Amerike]] nisu uspjeli, jer, premda je uvođenje uspjelo, nije dovelo do reprodukcije<ref name=fishbase.org>{{eng oznaka}} [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?ID=35 European eel] (fishbase.org)</ref>.
 
==Zanimljivosti==
Nedavna istraživanja [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] strukture jegulja pokazala su da postoje razlike kod jegulja iz pojedinih područja Europe, tj. da postoji selektivno razmnožavanje među jeguljama iste vrste, ali različitog područja prebivanja.
 
Jegulja u zatočeništvu kao i jegulje zarobljene u odvojenim vodenim tokovima nikada neće prijeći u spolno zrelu fazu, cijeli život će ostati kao jedinke koje se hrane.
 
[[Wigwassing]], je poseban način hvatanja jegulja sjevernoameričkih indijanaca.
 
==Sinonimi==
Popis sinonima je impresivan, te je zbog svoje duljine zaslužio posebno poglavlje.
 
*''Angill angill'', (Linnaeus, 1758)
*''Muraena oxyrhina'', (Ekström, 1831)
*''Muraena platyrhina'', (Ekström, 1831)
 
== Rasprostranjenost==
Jegulja živi oko cijele [[Europa|Europe]], od [[Skandinavija|Skandinavije]] na sjeveru, pa sve do obala [[Mediteran]]a, uključujući [[Baltik]]. Pokušaji da je se uvede u živi svijet [[Azija|Azije]] i [[srednja Amerika|Srednje Amerike]] nisu uspjeli, jer, premda je uvođenje uspjelo, nije dovelo do reprodukcije<ref name=fishbase.org>{{eng oznaka}} [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?ID=35 European eel] (fishbase.org)</ref>.
 
== Izvori ==