Inačica od 14. svibnja 2015. u 18:37 uredi Maestro Ivanković (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 31.687 edits m uklonjena promjena suradnika 93.143.239.141 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Sematz ← Starija izmjena		Inačica od 10. kolovoza 2020. u 17:41 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Kemijsko oružje Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~datoteka:WMD-chemical.svg\|~~thumb~~mini\|desno\|250px\|Oznaka za kemijsko oružje.]] '''Kemijsko oružje''' su uglavno umjetno proizvedni bojni [[otrov]]i koji se koristite kao [[oružje]] za ubijanje ili onesposobljavanje [[neprijatelj]]a. Spada u skupinu [[oružje za masovno uništenje\|oružja za masovno uništenje]]. [[datoteka:Blister-arm.jpg\|mini\|desno\|250px\|Plikovi na koži uzrokovani [[iperit]]om.]] ~~Kemijsko oružje može djelovati prilikom [[udisanje\|udisanja]], pri dodiru s [[koža\|kožom]], kroz [[hrana\|hranu]] ili [[ubrizgavanje\|ubrizgavanjem]].~~ [[datoteka:155mmMustardGasShells.jpg\|mini\|desno\|250px\|Palete artiljerijskih [[Granata\|granata]] 155 mm koje sadrže "HD" ([[iperit]]) u skladištu kemijskog oružja ''Pueblo Depot Activity'' ili PUDA ([[SAD]]).]] ~~== Povezani članci ==~~ [[Kemijsko ratovanje]]▼ [[datoteka:Soviet chemical weapons canisters from a stockpile in Albania.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[SSSR\|Sovjetski]] spremnici kemijskog oružja iz [[Albanija\|albanskih]] zaliha.]] '''Kemijsko oružje''' su sve vrste bojnih [[otrov]]a i sredstava kojima se oni dopremaju na cilj i aktiviraju. Kemijsko [[oružje]] je namijenjeno za [[oružje za masovno uništenje\|masovno uništavanje]], ozljeđivanje ili onesposobljivanje [[neprijatelj]]skoga ljudstva i životinja, za zagađivanje ([[Onečišćenje\|kontaminaciju]]) borbenih i tehničkih sredstava, zemljišta, objekata, hrane i vode, kao i za zadimljivanje i izazivanje [[požar]]a. <ref> '''Kemijsko oružje''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31171] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 8. 2020. </ref> Kemijsko oružje može djelovati prilikom [[disanje\|udisanja]], pri dodiru s [[koža\|kožom]], kroz [[hrana\|hranu]] ili ubrizgavanjem. == Bojni otrovi == '''Bojni otrovi''' su otrovne tvari koje se u [[rat]]u koriste za uništavanje ili onesposobljivanje ljudi, životinja i biljaka te za zagađivanje zemljišta i objekata. Glavna su dio kemijskoga oružja i u borbi se njima djeluje iz raznih vrsta kemijskoga streljiva i lansirnih sredstava, od ručne bombe, mina i granata do kemijskih i kasetnih bombi, bojnih glava rakete, zrakoplovnih i drugih uređaja za raspršivanje. To su uglavnom [[tekućine]] ili [[čvrste tvari]], rjeđe [[plin]]ovi. [[Haaške konvencije (1899. i 1907.)\|Haškom konvencijom 1899.]] prvi je put bila zabranjena proizvodnja i uporaba bojnih otrova u ratne svrhe. Ipak, najviše su se koristili u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskome ratu]] (122 000 [[tona]] uzrokovalo je smrt 91 000 i ozljede 1 297 000 osoba). Iako je Ženevskim protokolom iz lipnja 1925. potvrđena zabrana primjene kemijskoga i [[Biološko oružje\|biološkoga oružja]], uporaba bojnih otrova u ratnim sukobima ipak je nastavljena. [[Italija\|Talijanska]] je [[vojska]] u ratu s [[Etiopija\|Etiopijom]] (1936.) uporabila [[plikavci\|plikavce]] i [[zagušljivci\|zagušljivce]], a japanska vojska u ratu protiv Kine (od 1937. do 1943.) [[iperit]]. U [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskome]] ratu bojni otrovi nisu se koristili, ali su služili za masovno uništavanje ljudi u [[Nacistički sabirni logori\|nacističkim koncentracijskim logorima]]. Tijekom [[Vijetnamski rat\|Vijetnamskoga rata]] (od 1964. do 1973.) vojska SAD-a uporabila je više od 90 000 tona [[otrov]]nih [[kemikalija]], uglavnom suzavaca i [[Herbicidi\|herbicida]], a otrovi [[tabun]] i [[iperit]] uporabljeni su 1984. u [[Iransko-irački rat\|iračko-iranskome ratu]]. U razdoblju od 1966. do 1978. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] donijela je nekoliko rezolucija o zabrani uporabe kemijskoga oružja. Nakon pregovora koji su od 1980. vođeni u okviru UN-a, u rujnu 1992. donesena je Konvencija o kemijskome oružju ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Chemical Weapons Convention'' – CWC), kojom je zabranjen njegov razvoj, proizvodnja i skladištenje, te je određeno uništenje postojećih zaliha. Konvencija je bila otvorena za potpisivanje od siječnja 1993., a stupila je na snagu u travnju 1997. (prihvaća je većina država članica UN-a). === Podjela === Prema otrovnosti bojni otrovi razvrstavaju se na smrtonosne, namijenjene ubijanju ljudi i životinja, i nesmrtonosne, namijenjene onesposobljivanju ljudi. Prema načinu djelovanja na organizam razlikuju se: [[plikavci]] ([[iperit]], dušični iperit, [[luizit]], [[fozgen]]oksim) uzrokuju plikove (mjehuriće) i [[Opeklina\|opekline]] u dodiru s [[Koža\|kožom]]; * [[zagušljivci]] ([[klor]], [[fozgen]], difozgen, klorpikrin) uzrokuju [[kašalj]] i [[gušenje]] te otok u [[Pluća\|plućima]]; * [[nadražljivci]] djeluju kao [[Suzavac\|suzavci]] (klorpikrin, [[kloracetofenon]]) i [[kihavci]] (difenilklorarsin, [[adamsit]]); * [[živčani bojni otrovi\|živčani ili nervni otrovi]] ([[triloni]]: [[tabun]], [[sarin]], [[soman]]) stvaraju teške živčane poremećaje koji obično uzrokuju [[smrt]]; * [[psihokemijski bojni otrovi]] ili psiho-otrovi, na primjer [[Halucinogeni\|halucinogene tvari]] kao što je [[LSD]], uzrokuju pojave slične [[psihoza]]ma. od smrtonosnih bojnih otrova razvijenih nakon Drugog svjetskoga rata najvažniji su živčani otrovi tipa V, kojih je karakterističan predstavnik VX, više desetaka puta otrovniji od sarina. U skupinu smrtonosnih bojnih otrova uz plikavce, zagušljivce, opće i živčane, svrstavaju se i [[toksini]], produkti bioloških procesa ekstremno visoke otrovnosti. Od nesmrtonosnih bojnih otrova nakon Drugog svjetskoga rata razvijen je otrov CS, koji se koristi i kao takozvani policijski otrov za suzbijanje nereda. Od njega je manje otrovan, ali djelotvorniji, otrov CR, dok je BZ predstavnik otrova s produženim djelovanjem. binarni bojni otrovi nastaju u bojnim glavama ([[projektil]]i) ili [[bomba]]ma od dviju razmjerno neotrovnih tvari koje kemijski reagiraju i stvaraju bojni otrov tijekom leta prema cilju. Binarni sustavi razvijeni su za otrove VX i sarin. Bojni otrovi otkrivaju se raznim vrstama kemijskih detektora, a s ljudi, životinja, zemljišta i objekata uklanjaju se sredstvima za dekontaminaciju. <ref> '''bojni otrovi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8481] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. 8. 2020. </ref> == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == [[Kategorija:Oružje]]▼ ▲* [[Kemijsko ratovanje]] ~~{{mrva-rat}}~~ ▲[[Kategorija:Oružje]]

Kemijsko oružje: razlika između inačica