Razlika između inačica stranice »Oružane snage Republike Hrvatske«

m
uklonjena promjena suradnika Pp (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika CommonsDelinker
m (uklonjena promjena suradnika Pp (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika CommonsDelinker)
Oznaka: brzo uklanjanje
|činovi=[[Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske]]
|povijest=[[Domovinski rat]]
|slika2=[[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|250px|Hrvatski vojnici u svečanom mimohodu]]
|slika2=
|opis2=Pripadnici Hrvatske kopnene vojske u svečanom mimohodu
|opis2=
}}
 
 
== Misije i zadaće OS RH ==
[[Datoteka:Hrvatska vojska bojna Gromovi nakon vježbe.jpg|mini|desno|300px|Hrvatski vojnici nakon vježbe, [[2. mehanizirana bojna "Gromovi"|Bojna Gromovi]]]]
 
Stateškim dokumentima obrane Oružanim snagama Republike Hrvatske povjerene su četiri temeljne misije:<ref name="SPO"/><ref name="DPR" />
 
Oružane snage Republike Hrvatske bile su u ratnom ustroju sve do [[12. ožujka]] [[1996.]], kad su odlukom predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] prešle na mirnodopski ustroj.<ref>[http://www.predsjednik.hr/Zagreb12.03.1996_3 Odluka predsjednika RH Tuđmana o prelasku na mirnodopski ustroj oružanih snaga]</ref>
[[Datoteka:Hrvatska vojska Mimohod 2015. Bojna Pauci.jpg|mini|desno|400px|Mimohod 2015. godine, [[2. motorizirana bojna "Pauci"|Bojna Pauci]]]]
 
===Reforme===
=== Zapovjedništvo specijalnih snaga ===
{{glavni|Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH}}
[[Datoteka:Zapovjedništvo specijalnih snaga pripadnici n.jpg|mini|300px|Pripadnici ZSS-a]]
 
Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH (kratica '''ZSS''') je cjelina Oružanih snaga Republike Hrvatske, podređena [[Glavni stožer OS RH|Glavnom stožeru OSRH]], čija je misija osigurati borbenu spremnost specijalnih snaga za operacije u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] te za sudjelovanje u [[NATO]] i koalicijskim vođenim operacijama.
 
== Služba u OSRH ==
[[Datoteka:Postrojba_veze.jpg|mini|desno|250px|Postrojbe veze Hrvatske vojske]]
[[Datoteka:Središte za razvoj vođa Marko Babić Predsjednica i ministar u obilasku.jpg|desno|mini|250px|Predsjednica i ministar obrane sa hrvatskim vojnicima]]
[[Datoteka:Srediste za razvoj vodja marko babic pokazna vježba 04.jpg|desno|mini|250px|Pokazna vježba]]
[[Datoteka:Središte za razvoj vođa Marko Babić obuka vojnika.jpg|desno|mini|250px|Obuka]]
[[Datoteka:Vojna vježba Velebit Združena snaga 2018 n.jpg|desno|mini|250px|Vojna vježba Velebit Združena snaga]]
 
Službom u OSRH smatra se obavljanje vojnih i drugih stručnih poslova u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga. Pripadnici OSRH su vojne osobe te [[državni službenici i namještenici]].
 
==Međunarodna obrambena suradnja==
[[Datoteka:Hrvatski i talijanski vojnici u misiji UN Libanon 10.jpg|mini|desno|300px|Hrvatski i talijanski vojnici u misiji UN-a, [[Libanon]]]]
 
Oružane snage Republike Hrvatske mogu sudjelovati u operacijama potpore miru na temelju odluke koju donosi Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade RH i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
 
Republika Hrvatska trenutačno sudjeluje u 14 [[mirovne misije|mirovnih misija]] [[UN]]-a, od čega u 12 sudjeluju pripadnici Oružanih snaga RH s ukupno 134 pripadnika.
 
Svoje prvo sudjelovanje u mirovnoj misiji UN-a Republika Hrvatska je započela [[1999.]] godine upućivanjem 10 pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnu misiju u [[Sijera Leone]] (UNAMSIL) u svojstvu mirovnih promatrača. Osim u mirovnim misijima UN-a, u veljači 2003. sudjelovanjem voda [[Vojna policija|Vojne policije]] u [[NATO]]-voj misiji [[ISAF]] u [[Afganistan]]u, Hrvatska je započela svoj angažman i u NATO-vim misijama. Trenutno se u misiji ISAF nalazi 273 pripadnika OSRH. Od listopada [[2008.]] po prvi put je u mirovnu misiju [[EU]]-a (EUFOR) u [[Čad]] i [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričku Republiku]] na 6 mjeseci upućen izvidnički tim (15 pripadnika).<ref>[http://www.morh.hr/smos/un_misije.asp Sudjelovanje pripadnika OS RH u mirovnim operacijama UN-a i EU-a, MORH]</ref>
 
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji UNIFIL (United Nations Interim Force in Lebanon) od srpnja 2007. godine na dužnostima stožernih časnika, a od 2013. na dužnosti časnika za vezu. U svibnju 2019. se iz operacije vratio 2. HRVCON koji je brojao 52 pripadnika Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske. Zapovjednik kontingenta bio je bojnik Siniša Šlibar.
 
Rezolucijom Vijeća sigurnosti 690 od [[29. travnja]] [[1991.]] godine uspostavljena je misija potpore miru MINURSO s ciljem organizacije i osiguranja uvjeta za slobodan i nepristran referendum u [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]] te objavu njegovih rezultata. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji MINURSO od prosinca 2002. godine na dužnostima vojnih promatrača. Trenutačno se u operaciji nalazi 13 pripadnika OSRH koji obnašaju dužnosti vojnih promatrača.
 
Hrvatski vojnici sudjeluju od srpnja 2009. godine u Operaciji KFOR na [[Kosovo|Kosovu]]. 2009. godine kada je upućen prvi HRVCON-a s 20 pripadnika i dva transportna helikoptera Mi-171Sh. Temeljna zadaća HRVCON-a je prijevoz snaga KFOR-a, tereta i VIP osoba. Zrakoplovna komponenta HRVCON-a smještena je u bazi Bondsteel, Uroševac/Ferizai, a nalaze se pod izravnim zapovijedanjem zapovjednika KFOR-a. Osim toga, Oružane snage RH sudjeluju i sa stožernim osobljem u KFOR HQ i savjetnicima u NALT timu, koji su smješteni u kampu "Film City", KFOR HQ u Prištini. Sukladno Odluci Hrvatskog sabora, u operaciju potpore miru KFOR na Kosovu može se u 2019. i 2020. godini uputiti do 40 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije. Trenutačno se u operaciji KFOR nalazi 31. kontingent OSRH u kojem su 35 pripadnika OSRH.
 
Hrvatska sudjeluje u operaciji Pojačane prednje prisutnosti NATO-a u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Litva|Litvi]]. Prvi je hrvatski kontingent u Poljsku otišao u listopadu 2017. godine, drugi u ožujku 2018., a iste godine u listopadu na sjeveroistok Poljske na vojni poligon „Bemowo Piskie“ razmješten je 3. hrvatski kontingent (HRVCON-a eFPBG – USA) koji je preuzeo zadaće svojih prethodnika. U Poljskoj se trenutno nalazi 4. HRVCON na čelu sa zapovjednikom bojnikom Predragom Srđenovićem, koji broji 80 pripadnika. Hrvatski vojnici, zajedno s pripadnicima oružanih snaga [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], dio su Borbene grupe pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], koja je pridodana 15. mehaniziranoj brigadi Republike Poljske. Okosnicu kontingenta čine pripadnici Topničko-raketne bojne Gardijske mehanizirane brigade s bitnicom samovoznih višecijevnih lansera raketa Vulkan, stožerno osoblje koje radi u sastavu zapovjedništva BGP-a, kao i tim Vojne policije te nacionalni element potpore s pripadajućim naoružanjem, opremom i vozilima.
[[Datoteka:Hodočašće pripadnika 2. HRVCON-a na Brdo križeva u Litvi.jpg|mini|desno|300px|Hodočašće 2. HRVCON-a na [[Brdo križeva]] u Litvi]]
 
U studenom [[2017.]] godine 1. hrvatski kontingent ojačane prednje prisutnosti NATO-a otišao je u Litvu, gdje su sudjelovali u toj NATO-ovoj aktivnosti u sklopu Borbene skupine pod vodstvom [[SR Njemačka|Njemačke]] (1. HRVCON-a eFPBG–DEU). 181 pripadnik Oružanih snaga RH upućen je na rok od sedam mjeseci, a glavninu snaga činili su pripadnici mehanizirane satnije iz sastava [[1. mehanizirana bojna "Tigrovi"|1. mehanizirane bojne "Tigrovi"]] [[Gardijska mehanizirana brigada|Gardijske mehanizirane brigade]], uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria. Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta bila je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.
 
Na summitu u Varšavi u srpnju [[2016.]], NATO je najavio transformaciju misije Active Endeavour na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] u širu operaciju sigurnosti na moru. Nova je operacija dobila ime Sea Guardian. U operaciji potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju u rujnu 2018. sudjelovao je brod [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] [[RTOP-41 Vukovar]] s posadom koja je brojala 33 pripadnika. Zapovjednik broda bio je poručnik bojnog Ante Uljević, a zapovjednik 1. HRVCON-a kapetan korvete Nikola Bašić. Bio je to prvi put da brod Hrvatske ratne mornarice sudjeluje u NATO vođenoj operaciji Sea Guardian, gdje je provodio neborbene zadaće s težištem na stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike, a u cilju odvraćanja mogućih ugroza i osiguranja zajedničke sigurnosti na moru.
 
{| class="prettytable" width=100%
12.965

uređivanja