Inačica od 9. studenoga 2019. u 20:21 uredi Šedrvan (razgovor \| doprinosi) 1.564 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. kolovoza 2020. u 19:10 uredi ukloni ovu izmjenu Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{dz}} [[Datoteka:Ali-aga Kučukalić.png\|thumb\|200px\|[[Ali-aga Kučukalić]] iz [[Brčko]]g]] '''Aga''' ([[turski jezik\|turskom]] ''ağa'', "vođa", "vladar", može biti pisano i kao ''agha'') je [[Osmansko Carstvo\|Osmanski]] vojni i administrativni čin. Aga je u rangu bio niži plemić od [[beg]]a.▼ U ~~Turskom~~Osmanskom ~~carstvu~~Carstvu izraz se upotrebljavao za zapovjednike različitih vojnih jedinica. Tako se, npr. zapovjednik svih [[Janjičari\|janičara]] zvao ''janičarski aga'' (''Yeniçeri ağasi''), a svih [[akindžija]] — ''akindžijski aga'' (''ākinci ağasi''). Kasnije, bio je to naslov nižeg plemstva i nižih vojnih časnika. U balkanskim pod turskom vlašću na čelu [[Džemat (osmanska postrojba)\|džemata]] bio je aga (azapaga, azebaga, pozbanaga, topčaga, džebedžiaga, aga mortologa, đonluaga, donlaga, aga farisa). Jedinice organizirane na području kapetanija nazivale su se ''agalukom'', pošto su bile pod zapovjedništvom age. Agaluk je imao jedan džemat konjanika ili [[Azap\|azapa]] (stražara). U [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] aga je postao naziv za viđeniju osobu koja je školovana ili zauzimala važno mjesto u birokraciji države, i tom smislu aga označuje pojam "gospodin."▼ ▲'''Aga''' ([[turski jezik\|turskom]] ''ağa'', "vođa", "vladar", može biti pisano i kao ''agha'') je [[Osmansko Carstvo\|Osmanski]] vojni i administrativni čin. Aga se zvao vlasnik [[timar]]a. Bio je obvezan u ratupovesti po jednog opremljenog konjanika na svakih 3000 akča prihoda, ukupno šest ratnika najviše.<ref>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 144-145 (pristupljeno 9.studenoga 2019.)</ref>▼ ~~Aga je u rangu bio niži plemić od [[beg]]a.~~ ▲U Turskom carstvu izraz se upotrebljavao za zapovjednike različitih vojnih jedinica. Tako se, npr. zapovjednik svih [[Janjičari\|janičara]] zvao ''janičarski aga'' (''Yeniçeri ağasi''), a svih [[akindžija]] — ''akindžijski aga'' (''ākinci ağasi''). Kasnije, bio je to naslov nižeg plemstva i nižih vojnih časnika. U balkanskim pod turskom vlašću na čelu [[Džemat (osmanska postrojba)\|džemata]] bio je aga (azapaga, azebaga, pozbanaga, topčaga, džebedžiaga, aga mortologa, đonluaga, donlaga, aga farisa). Jedinice organizirane na području kapetanija nazivale su se ''agalukom'', pošto su bile pod zapovjedništvom age. Agaluk je imao jedan džemat konjanika ili [[Azap\|azapa]] (stražara). U [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] aga je postao naziv za viđeniju osobu koja je školovana ili zauzimala važno mjesto u birokraciji države, i tom smislu aga označuje pojam "gospodin." Aga je također česti naslov i [[prezime]] u [[Pakistan]]u i [[Afganistan]]u, npr. Aga Kan. == Izvori == ▲Aga se zvao vlasnik [[timar]]a. Bio je obvezan u ratupovesti po jednog opremljenog konjanika na svakih 3000 akča prihoda, ukupno šest ratnika najviše.<ref>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 144-145 (pristupljeno 9.studenoga 2019.)</ref> {{izvori}} ~~== Poveznice ==~~ * [[Aga Kan]] == ~~Literatura~~Vanjske povezice == * ~~”Aga”~~Aga, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 59. *H. Kreševljaković, ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1954.

Aga: razlika između inačica