Srpski pokret obnove: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.4
Redak 5:
SPO je osnovan [[1990]]. godine, i tijekom [[1990-ih]] bio je jedna od najjačih i najmasovnijih oporbenih stranaka režimu srpskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Tokom 1990-ih, bila je organizator prosvjeda protiv Miloševićevog režima. Uz Demokratsku stranku predvodili su [[Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|prosvjede 9. ožujka 1991.]], na kojim su, nakon intervencije policije, poginuli jedan mladić i policajac. Drašković je istog dana uhićen. Te noći su po naredbi Miloševića izašli tenkovi [[JNA]] na ulice Beograda, zbog opasnosti od obaranja tadašnjeg političkog vrha Srbije.
 
1991. su poznati kriminalci [[Branislav Matić|Branislav Matić Beli]] i [[Đorđe Božović|Đorđe Božović Giška]] odlučili da budu protiv Miloševića i da se pridruže SPO-u. Onda su odlučili formirati [[Srpska garda|Srpsku gardu]] izjavljujući da će ona ići da se bori za zaštitu srpskog naroda, što je bila ondašnja retorika srpskih nacionalista. Paravojnu formaciju Srpskog pokreta obnove [[Srpska garda|Srpsku gardu]]<ref>[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2004/april/19/V-01-19042004.shtml KURIR], Приступљено 1. 4. 2013.</ref> <ref>[httphttps://web.archive.org/web/20050306113311/http://www.mediaclub.cg.yu/eng/articles/2000/august/01.htm Serbia’S Inadequate Opposition], Приступљено 1. 4. 2013.</ref> formirali su 4. srpnja 1991. godine. Okupili su neke ljude, pravili su kampove za obuku po Srbiji gdje su se uvježbavali. Nisu uspjeli otići na ratište sve do kraja rujna. Otišli su u Liku gdje su sudjelovali u nekim borbama. Odmah u prvim borbama poginuo im je zapovjednik Đorđe Božović nakon čega se ta jedinica raspala.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_paravojne_formacije_dusan_silni_beli_orlovi_srpski_sokolovi/2008829.html], Pristupljeno 25.4.2013.</ref>
 
Drugi put Drašković je uhićen [[1. lipnja]] [[1993.]] nakon pokušaja zauzimanja skupštine od strane Draškovića i demonstranata. Pušten je pod pritiskom međunarodne zajednice, prije svega Mitteranda, Clintona i Mitzotakisa.