Estuarij: razlika između inačica

[[Datoteka:Helgolaender Bucht 1.jpg|mini|300px|desno|Helgolandski zaljev s estuarijem [[Laba|Labe]] na desnoj strani slike.]]

'''Estuarij''' ([[latinskiLatinski jezik|lat.]] ''aestuarium'', "nisko riječno ušće") je naziv za [[rijekaRijeka (vodotok)|riječno]] [[ušće]] oblikovano poput lijevka. Estuariji su rjeđi od ušća u obliku [[riječna delta|delte]]. Takav oblik imaju ušća [[Temza|Temze]], [[Laba|Labe]], [[Ob]]a, [[Jenisej]]a i niza drugih rijeka. Svakako je najupečatljiviji estuarij [[Amazona|Amazone]] čije ušće je široko preko 30300 [[km]]. Na ušću postoji otok Marajo, kao i niz drugih, malih otoka, no oni nisu rezultat nanosa, nego je okolni materijal u more odnijela oseka i tako ih pretvorila u otoke.

Estuariji se oblikuju pod utjecajem [[plimaPlima i oseka|plime i oseke]], pri čemu ušće dobija oblik lijevka. Na [[sjevernaSjeverna polutka|sjevernoj polutki]] pod utjecajem [[Coriolisova sila|Coriolisove sile]] [[more|morska voda]] voda za vrijeme [[plimaPlima|plime]] ulazi u rijeku snažnije uz lijevu obalu, dok se za vrijeme [[osekaOseka|oseke]] u more vraća duž desne obale.

Estuariji se stvaraju naročito uz obale gdje su razlike između plime i oseke velike. Zbog toga su i rjeđi od [[riječnaRiječna delta|delti]]. Mogu nastati samo kad je količina materijala koji donosi rijeka manji od količine koju [[morska voda]] u vrijeme oseke odnosi u more. Nasuprot tome su ušća u obliku delte gdje se rijeka dijeli na niz [[Rukavac|rukavaca]] koji nastaju zbog [[sedimentiSedimenti|sedimentnih]] nanosa različitog materijala koji rijeka donosi sa sobom.

* [[Amazona]], sjeverni dio ušća, dok se na južnom dijelu tvori [[riječnaRiječna delta|delta]]