Operacije "Labrador" i "Opera": razlika između inačica

No edit summary
Operaciju Labrador vodio je pukovnik [[Slobodan Rakočević]], šef [[KOS]]-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (''načelnik'' ''Odelenja bezbednosti u RV i PVO)'', iz ureda u [[Zemun]]u. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak stvoriti zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.
 
[[19. kolovoza]] 1991., prostorije [[Židovi u Hrvatskoj|Židovske općine]] u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na [[Mirogoj]]u su pretrpjeli bombaške napade, kao dio te tajne operacije. Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali nije bilo ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina. Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|pruzi Zagreb – Beograd]] kraj [[Vinkovci|Vinkovaca]] kao i na željezničkuželjezničkoj prugupruzi između [[Glina (grad)|Gline]] i [[Vojnić]]a.
 
Tjedan nakon neuspješnog [[Raketiranje Banskih dvora|raketiranja Banskih dvora]], [[15. listopada]] [[1991.]] velikosrpski agresori su u sklopu Operacije Labrador pokušali [[Operacija pod lažnom zastavom|podvaliti Hrvatskoj]] miniranjem [[Zagrebačka sinagoga|zagrebačke sinagoge]], no hrvatske su ih službe otkrile pa su akteri morali pobjeći u Srbiju.<ref name="Buljan">Buljan, Joško; ''[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/27818-j-buljan-tajne-srpske-operacije-koje-nisu-mogle-zaustaviti-put-prema-nezavisnosti.html Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti],''. Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19</ref>
 
== Povezani članci ==