Fakultet hrvatskih studija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
| grb = FHS-logo-pozitiv.png
| osnovan = [[1992]].
| studenti = oko 2000
| dekan prof. dr. sc.[[Pavo Barišić]]
| preddiplomski = • [[psihologija]]<br/>
Redak 29:
}}
'''Fakultet hrvatskih studija''' je sastavnica
Vizija prožimanja znanstveno-nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti zajedničkom kroatološkom i kulturološkom sastavnicom pridonosi koherentnomu i profiliranomu znanstveno-istraživačkomu fokusu, objedinjuje proučavana područja znanosti i time razlikuje Fakultet hrvatskih studija od ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu sličnoga usmjerenja.
Redak 69:
== Doktorski studij ==
Na Fakultetu hrvatskih studija izvodi se nastava na tri poslijediplomska [[doktorat|doktorska studija]] koji traju tri godine odnosno šest semestara:
* Poslijediplomski doktorski studij kroatologije▼
* Poslijediplomski doktorski studij filozofije
* Poslijediplomski doktorski studij
Na Poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije stječu se specijalistička filozofijska znanja i kompetencije vezane uz intrinzično filozofijske sadržaje unutar standardnih grana istraživanja (kao što su logika, metafizika, epistemologija, etika, bioetika, estetika, socijalna, politička i pravna filozofija, filozofija kulture, filozofija povijesti, filozofija globalizacije, filozofija jezika, filozofija medija i komunikacije, filozofija znanosti, filozofija uma i povijest filozofije, s posebnim naglaskom na povijest hrvatske filozofije) i u njihovoj interakciji, ali i ujedno interdisciplinarna znanja, unutar dodirnih područja filozofije i pojedinih humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti (npr. književnosti, umjetnosti, lingvistike, filologije, sociologije, psihologije, kognitivne znanosti, fizike, biologije, matematike). Takav moderno profiliran poslijediplomski doktorski studij obrazuje polaznike za znanstveno istraživanje u polju filozofije i interdisciplinarnim poljima i područjima te ih osposobljava za rad primarno na odsjecima za filozofiju na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru, zatim u javnim znanstveno-istraživačkim institutima unutar područja humanističkih i društvenih znanosti (npr. u Institutu za filozofiju, Institutu društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Institutu za društvena istraživanja, Institutu za antropologiju …) kao i na nekim drugim fakultetima i ustanovama u područjima humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti (npr. u Zavodu za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).
Nema dvojbe da u našoj znanstvenoj zajednici postoji potreba za profilom izobrazbe koji hrvatskoj kulturi u svoj njezinoj kompleksnoj slojevitosti pristupa otvoreno za gledišta i sadržaje raznih tradicionalnih humanističkih disciplina koje se bave njome. Polazeći od raznih dodiplomskih studija poslijediplomci će se ovim studijima u tom smislu pripremati za znanstveni rad, upoznavajući uz pomoć kvalificiranih nastavnika koji su i sami orijentirani prema takvu razmišljanju temeljnu problematiku i drugih disciplina relevantnih za razumijevanje hrvatske kulture kao cjeline, pa će za svoj budući znanstveni rad dobiti polazište drukčije od onoga na koje ih upućuje i jedna od tih disciplina sama za se. Izvođenje pak takve nastave poticat će u razmišljanju i istraživanju interdisciplinarne pristupe u većoj mjeri nego se to do sada ostvarivalo. Kako bi se to postiglo, polazi se od onog što već postoji i iskorišćuju mogućnosti koje su nam u tom pogledu već na raspolaganju. Predavači koji su se kvalificirali za znanstveno-nastavna zvanja u konstituiranim humanističkim disciplinama, a otvoreni su takvom razmišljanju, te u primjerenom opsegu prenose znanja koja poslijediplomcima zaokružuju horizont i time se stvaraju preduvjeti za razvijanje konkretnih interdisciplinarnih zahvata pri čemu stvaralačka suradnja i poticajni dijalog omogućuju postavljanje, razvijanje i iskušavanje te međusobno odmjeravanje raznolikih modela interdiciplinarnosti ne propisujući nikoji teorijski pristup dogmatski i unaprijed. Za takvu trajnu interdiciplinarnu radionicu, na to usmjerenu zajednicu nastavnika i studenata, valja stvoriti preduvjete i dati joj organizacijski okvir. Treba uspostavljati pozitivno ozračje. To i jest glavna svrha ustrojavanja interdisciplinarnog poslijediplomskog studija kroatologije. Na njem će polaznici raznih diplomskih profila na predavanjima steći dopunska znanja i nove uvide, pa i na području vlastite struke, a na konverzatorijima i konzultacijama izgrađivat će se suvisao i svrhovit interdisciplinarni pristup za predmet koji svaki od njih na studiju istražuje i obrađuje. Tako će se odmah od početka, postojećim i dobrim dijelom sada neiskorištenim potencijalima, postizati nova dimenzija interdiciplinarnosti u proučavanju i tumačenju pojava hrvatske kulture, a očekivati je da će se, kako vrijeme ide, postizati u tome i kontinuiran napredak, što nam je na području humanističkih disciplina jako potrebno. Prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/2003. i 105/2004.) poslijediplomski interdisciplinarni studij kroatologije ustrojava se na Fakultetu hrvatskih studija kao redoviti znanstveni sveučilišni studij za stjecanje doktorata iz područja interdisciplinarnih znanosti.
Svrhovitost poslijediplomskog doktorskog studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija s obzirom na potrebe tržišta rada nalazi se u tome što on obrazuje buduće povjesničare-znanstvenike i povjesničare-nastavnike koji će se zaposliti u znanstvenim institutima i na sveučilištima s kompetencijama do kojih su došli kroz puno strožu selekciju nego što je to dosada bio slučaj. Na tim je budućim znanstvenicima i sveučilišnim profesorima da sačuvaju svijest o nacionalnoj prošlosti i da tu prošlost objektivno i prepoznatljivo prezentiraju budućim naraštajima znanstvenika, nastavnika i studenata. Ne treba posebno naglasiti da će planirani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju najviše utjecati na suvereni položaj Republike Hrvatske. Hoće li i kako primjena jedinstvenog europskog ustava utjecati na državni integritet pojedinih članica zapravo jedino ovisi samo o razini svijesti vlastitog identiteta i priznavanju tuđeg identiteta. Koliko će biti priznat hrvatski identitet najviše ovisi o tome što se u Europi uopće znade o Hrvatskoj i njenoj prošlosti. Jedino nositelji povijesne znanosti - znanstvenici i nastavnici - imaju adekvatan instrumentarij koji može pomoći širem razumijevanju hrvatske prošlosti među svojim europskim kolegama.
U okviru Fakulteta hrvatskih studija kao sastavnice Sveučilišta u Zagrebu studij povijesti uz preddiplomske i diplomske programe nudi i poslijediplomski doktorski program. Institucijska strategija doktorskih studija na Fakultetu hrvatskih studija usmjerena je na ispunjenje zadaća Sveučilišta u Zagrebu kao istraživačkog sveučilišta (research university) i dio je nacionalne i europske strategije cjeloživotnog obrazovanja (lifelong learning), obrazovanja koje ide u korak sa stalnim znanstvenim razvojem u odgovarajućim znanstvenim područjima i poljima te obrazovanja koje je u funkciji individualnih, nacionalnih i globalnih potreba za znanjem.
Nastavu na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Fakultetu hrvatskih studija izvode nastavnici zaposleni na Odsjeku za povijest istoga Fakulteta, a od vanjskih suradnika treba izdvojiti sudjelovanje djelatnika Hrvatskoga Memorijalno dokumentacijskoga centra Domovinskog rata. Njihov pristup u prvome redu kreće od osobnog iskustva na znanstveno-istraživačkim projektima. Intenzivno su istraživali u raznim domaćim i stranim arhivima, a svoje su analize i sinteze prezentirali u raznim stranim i domaćim publikacijama i na raznim domaćim i stranim znanstvenim skupovima. Taj put koji predstavlja srž "povijesnog zanata", čini podlogu u raspravama s budućim naraštajima povjesničara. Specifičnost Fakulteta hrvatskih studija uostalom i jest u tome da su pokrenuti s ciljem uskog povezivanja nastavnog i znanstveno-istraživačkog dijela akademske zajednice.
Inovativnost poslijediplomskog doktorskog studija nalazi se prvenstveno u organizaciji koja se temelji na integraciji znanstveno-istraživačke i nastavne sveučilišne djelatnosti, te generacijske i interdisciplinarne kolaborativnosti. S obzirom na dominantnu istraživačku pozadinu nastavnika cijeli je studij koncipiran prema njihovom profilu i kompetencijama. Naime, s obzirom na ustanovu u kojoj rade, nastavnici, osim što imaju veliko teorijsko znanje, imaju i veliko praktično iskustvo u koncipiranju i provođenju znanstveno-istraživačkih zadaća. Poslijediplomski studij povijesti u potpunosti slijedi koncepciju i organizaciju studija povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini i predstavlja završnu fazu u provedbi ideje generacijske solidarnosti i pragmatičnosti na način da iskusnija, starija generacija pomaže mlađoj generaciji prepoznati i zaobići "zamke" povijesnih istraživanja.
Studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prvi je među humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj uveo ECTS bodovni sustav (u akademskoj godini 2003./2004.) te svoj nastavni plan i program prilagodio bolonjskom procesu. Poslijediplomski doktorski studiji povijesti u potpunosti slijedi ciljeve koji su naglašeni na Bologna Seminar u Salzburgu (3.-5.02.2005.), u Glasgow Declaration (15.04.2005.) i Bergen Communique (19./20.05.2005.).
Što se otvorenosti studija prema pokretljivosti studenata tiče polaznik doktorskog studija može slušati obvezatne i izborne kolegije na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici bilo kojeg sveučilišta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoje točno određena ECTS vrijednost. Polaznik doktorskog studija u načelu mora jedan semestar provesti na stranom sveučilištu i tamo prikupiti 30 ECTS bodova. Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija odlučit će o svakom presedanu vezanom za izbor izbornih i obvezatnih kolegija izvan matične kuće, a na temelju obrazložene zamolbe polaznika.
Ispunjenje svih studijskih obveza, zaključno s dovršenjem i obranom doktorskog rada, donosi 180 [[Bolonjska deklaracija|ECTS]]-bodova.
Na poslijediplomske doktorske studije mogu se upisati studenti koji su završili [[diplomski studij]] s vrlo dobrim prosjekom ocjena.
== Ustrojbene jedinice ==
Ustrojbene jedinice Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jesu:
*Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo,
*Odsjek za filozofiju i kulturologiju,
*Odsjek za komunikologiju,
*Odsjek za kroatologiju,
*Odsjek za odgojno-obrazovne znanosti,
*Odsjek za povijest,
*Odsjek za psihologiju,
*Odsjek za sociologiju,
*Znanstveni zavod,
*Dekanov ured,
*Knjižnica i
*Tajništvo s odgovarajućim službama i uredima.
== Uprava ==
Tijela upravljanja Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jesu: dekan, dekanski kolegij, fakultetsko vijeće i druga tijela predviđena Statutom Sveučilišta, Statutom Fakulteta ili drugim općim aktom.
Od 10. prosinca 2019. dekan Fakulteta hrvatskih studija je prof. dr. sc. [[Pavo Barišić]].
| |||