Trpimir I.: razlika između inačica

PozvaoKnez Trpimir je pozvao nekoliko [[benediktinci|benediktinaca]] iz poznatog benediktinskog središta [[Montecassino]] (između [[Rim]]a i [[Napulj]]a) s Apeninskog poluotoka i nastanio ih u benediktinskom samostanu u [[Rižinice|Rižinicama]] podno [[Klis]]a. Benediktinci koji su se nastanili u samostanu odigrali su značajnu ulogu u vjerskom i prosvjetnom životu, te širenju pismenosti. Knez Trpimir i njegov najstariji sin [[Petar Trpimirović|Petar]] hodočastili su u talijanski grad [[Cividale|Čedad]] (16&nbsp;km istočno od grada [[Udine]]), a dokaz tome su zabilježena imena u poznatom Evanđelju sv. Marka ([[Čedadsko evanđelje|Čedadski evanđelistar]]), u kojem su zapisana i imena mnogih drugih europskih vladara, posebice [[Slaveni|slavenskih]] i [[Germani|germanskih]]. Ondje je njegovo ime zapisano kao ''domno Tripimiro'' (gospodin Trpimir), s naslovom koji se tada rado davao najvišim uglednicima.<ref>Klaić, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, str. 22.-23.</ref> [[Nijemci|Njemački]] [[teologija|teolog]] [[Gottschalk]] (o.805.-868./9.) naziva ga paku naziva[[Svjedočanstvo „kraljemopata Sklavina“Gottschalka o Trpimirovoj vojni|odlomku]] svog djela ''De Trina Deitate'' "kraljem Sklavina" (''rex Sclavorum''), što opet označava njegovu vrhovnu vlast i činjenicu da u stvarnosti nije bio ničiji vazal.<ref>Klaić, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, str. 19.-20. i 22.</ref> Također, Trpimira spominje kao hrvatskog [[arhont]]a [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] (913.-959.) u djelu ''[[De administrando imperio]]'' u kojem ga naziva ocem kralja [[Krešimir I.|Krešimira]] i smješta njegovu vladavinu u [[10. stoljeće]]. [[Mlečani|Mletački]] kroničar [[Ivan Đakon]] († nakon 1018.) spomenuo je u ''[[Venetska kronika|Venetskoj kronici]]'' da je knez [[Zdeslav]] iz roda Trpimirova.<ref>Klaić, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, str. 26.</ref>