Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ova zastava i grb su korišteni Oznaka: uklanjanje ručnim načinom |
Rescuing 24 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.6 |
||
Redak 77:
{{Quote box
| quote = ''Mnogo tjedana prije izbora znao sam da vodstvo HDZ-a planira neku vrstu snažne akcije kako bi se vratila podrška birača koji su apstinirali lokalne izbore u travnju. Pravila OESS-a, kada su donešena, zapravo nisu sadržavala ništa novo. Ante Jelavić je bio taj koji je tražio promjenu pravila. Na kraju mu se nije svidjela promjena, ali pravila su bila uključena u nacrt Izbornog zakona. '''Ideja je bila da onaj tko brani interese Hrvata''' ne mora nužno biti HDZ-ov političar, da '''može biti''' političar druge stranke, Hrvat iz SDP-a ili čak, idealno govoreći, '''netko tko nije iz hrvatske zajednice''', ali bi pravedno branio prava svih građana. '''Pokušavamo razviti''' građansko društvo, '''građansku državu'''. To je koncept, koji prevladava u ostatku Europe i koji je potpuno suprotan kolektivističkom pristupu, kojeg njeguju HDZ i druge nacionalističke stranke. '''Stoga se radi o stvarima koje su dublje od odluke o promjeni pravila'''.''
| source = W. Petritsch za Jutarnji list<ref>OHR.int - Intervju u Jutarnjem listu s Wolfgangom Petritschom: [https://web.archive.org/web/20010624123018/http://www.ohr.int
| width = 25%
| align = right
Redak 92:
== Hrvatski narodni sabor ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine]], pod vodstvom [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]], ovo su nazvali "dekonstituiranjem Hrvata u Bosni i Hercegovini". Kao odgovor na to sazvan je '''[[Hrvatski narodni sabor]]''' u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[28. listopada]] [[2000.]] godine. Za predsjednika Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora izabran je [[Ante Jelavić]], tadašnji predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su [[Zdravko Hrstić]] ([[HSP BiH]]), [[Ante Pašalić]] ([[HKDU BiH]]) i [[Petar Milić]] (utemeljitelj stranke [[Hrvatsko zajedništvo Herceg-Bosne|Hrvatski demokršćan]]i). Usvojena je Deklaracija, koja je proglasila suverenost hrvatskog naroda u [[BiH]], a pogotovo njihovog prava da kao [[Hrvati]] biraju Hrvate u političke institucije BiH. Jednoglasno usvojena Deklaracija o pravima [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]], u najkraćem, zahtijeva drugačiji teritorijalni ustroj države [[BiH]].<ref name="HRT">[
{{Quote box|width=20%|align=right|quote=[http://www.hnsbih.ba/deklaracija-hns-a-bih-sa-1-zasjedanja-novi-travnik-28-listopada-2000/ DEKLARACIJA HNS-a BiH sa 1. zasjedanja (Novi Travnik, 28.listopada 2000.)]}}
Redak 152:
13. veljače, bošnjački i srpski član Predsjedništva BiH podržavaju kandidaturu [[božidar Matić|Božidara Matića]] za predsjedatelja Vijeća ministara. Hrvatski član Ante Jelavić je napustio sjednicu i ustvrdio da je prekršen vitalni nacionalni interes što je pravno neutemeljeno<ref>OHR 2001. {{citat2|The Bosniak and the Serb member of the BiH Presidency endorse the candidacy of Bozidar Matic for the Chair of the Council of Ministers; Croat member, Ante Jelavic, walks out of the session and claims the violation of the vital interest clause (which is legally untenable)}}</ref> [[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|Ustavna komisija]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] formalno je osnovana u Sarajevu.<ref>OHR 2001. {{citat2|Federation Parliament Constitutional Commission formally constituted in Sarajevo}}</ref> 14. veljače, sastao se Središnji odbor HDZ-a i odlučio da će stranka bojkotirati formiranje vlasti na entitetskoj i državnoj razini. Glasnogovornici OHR-a pojašnjavaju da Ante Jelavić ne može tražiti zaštitu vitalnoga nacionalnog interesa jer se ta odredba odnosi samo na formalne odluke koje donosi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], a ne na imenovanje kandidata.<ref>OHR 2001. {{citat2|The Central Board of the HDZ meets and decides that the party will boycott the formation of authority at the entity and the state level<br/>OHR spokespeople clarify that Ante Jelavic cannot claim the so-called vital interest clause, since that provision refers only to formal Decisions made by the Presidency and not to the nomination of candidates}}</ref> 15. veljače, iz OHR-a i OESS-a kažu da Međužupanijsko vijeće, ako ga stvori HDZ, ne bi imalo zakonodavne ili izvršne ovlasti.<ref>OHR 2001. {{citat2|OHR and OSCE say that the Inter-Cantonal Council, if created by the HDZ, would have no legislative or executive powers}}</ref> 16. veljače, glasnogovornici OHR-a kažu da su nedavne akcije HDZ-a neodgovorne i potencijalno opasne i mogu dovesti do izolacije [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]].<ref>OHR 2001. {{citat2|OHR spokespeople says the recent actions of the HDZ are irresponsible and potentially dangerous, and could lead to the isolation of Croats in BiH}}</ref> 17. veljače, Visoki predstavnik izražava svoje razočaranje neosnovanim odbijanjem predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Niku Lozančića (HDZ) da zakaže konstituirajuću sjednicu ovog tijela. Visoki predstavnik je naglasio da se odluka Lozančića i HDZ-a može shvatiti kao pokušaj opstruiranja formiranja vlasti. Uzimajući u obzir pravno mišljenje OHR-a od 12. veljače, odlazeći zamjenik predsjedatelja Doma naroda Alija Behmen sazvao je konstituirajuću sjednicu za 23. veljače.<ref>OHR 2001. {{citat2|The High Representative expresses his disappointment with the unreasonable refusal of the Chairman of the Federation House of Peoples, Niko Lozancic (HDZ), to schedule the constituting session of this body; the High Representative stresses that the decision of Lozancic and the HDZ can be understood as an attempt to obstruct the formation of government (PR: HR disappointed – Feb 17, 2001)<br/>Taking into account OHR’s legal opinion (see February 12) the outgoing Deputy Speaker of the entity’s House of Peoples, Alija Behmen, calls for the constituting session to be held on February 23}}</ref> 18. veljače, sarajevske novine nagađaju da je predsjednik HDZ-a Ante Jelavić spreman raspustiti stranku ako međunarodna zajednica prihvati dokument koji izrađuju HDZ-ovi dužnosnici. Dokument očito poziva na novi ustav i ostavlja otvorenu mogućnost [[federalizam u Bosni i Hercegovini|trećeg entiteta u BiH]].<ref>OHR 2001. {{citat2|Sarajevo newspapers speculate that the president of the HDZ, Ante Jelavic, is willing to close down the party if the International Community accepts a document which is being drafted by HDZ officials; the document apparently calls for a new constitution and leaves open the possibility of a third entity in BiH}}</ref>
22. veljače, BiH dobiva prvu vladu u desetljeću bez nacionalnih stranaka. Božidar Matić imenovan je predsjedateljem [[vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]], a [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] je odobrio sastav novog Vijeća koje je predložio Matić.<ref>OHR 2001. {{citat2|BiH gets its first government in a decade without nationalist parties – Bozidar Matic is named the Chair of the Council of Ministers; the House of Representatives also approves the composition of the new Council suggested by Matic}}</ref> 23. veljače, konstituiran je Dom naroda Parlamenta Federacije. Za predsjedatelja je izabran [[Ivo Komšić]] (SDP), za zamjenika predsjedatelja Meliha Alić (Stranka za BiH). Delegati u Domu su kandidirali Karla Filipovića (SDP) i Safeta Halilovića (Stranka za BiH) za mjesto predsjednika i zamjenika [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika Federacije]].<ref>OHR 2001. {{citat2|Federation Parliament’s House of Peoples constituted – Ivo Komsic (SDP) elected the chairperson, Meliha Alic (Party for BiH) the deputy chairperson; deputies in the House also nominate Karlo Filipovic (SDP) and Safet Halilovic (Party for BiH) for the post of President and Deputy President of the Federation}}</ref> 24. veljace, sarajevski dnevni list Oslobođenje je citirao [[Jacques Klein|Jacquesa Kleina]], sefa misije [[UN]] u BiH koji je rekao "mi smo oduvijek znali da se HDZ sastoji od komunista i fašista".<ref>BHHRG 2001., str. 2.</ref> 26. veljače, [[ICTY|Haški tribunal]] osudio je dva visoka hrvatska dužnosnika, [[dario Kordić|Darija Kordića]] i [[mario Čerkez|Marija Čerkeza]] na 25 i 15 godina zatvora, odnosno za zločine protiv čovječnosti počinjene u Srednjoj Bosni tijekom rata. Dok je međunarodna zajednica pozdravila presudu, Bošnjaci su se zgrozili zbog "lagane kazne". Neke hrvatske braniteljske udruge i HDZ kažu da "nepravedna" presuda stvara osjećaj kolektivne krivnje kod Hrvata u BiH.<ref>OHR 2001. {{citat2|The Hague Tribunal sentences two senior Croat officials, Dario Kordic and Mario Cerkez to 25 and 15 years in prison respectively for crimes against humanity committed in Central Bosnia during the war; while the International Community welcomes the verdict, Bosniaks are appalled by the ‘light sentence’; some Croat veteran associations and the HDZ say the ‘unfair’ ruling places a feeling of collective guilt upon Croats in BiH}}</ref> 27. veljače, Zastupnički dom Parlamenta Federacije potvrđuje nominaciju Karla Filipovića i Safeta Halilovića za mjesto predsjednika i potpredsjednika Federacije,<ref>OHR 2001. {{citat2|Federation Parliament’s House of Representatives endorses the nomination of Karlo Filipovic and Safet Halilovic for the post of the President and the Vice President of the Federation}}</ref> dan poslije to potvrđuje i Dom naroda.<ref>OHR 2001. {{citat2|Federation Parliament’s House of Peoples confirms Karlo Filipovic and Safet Halilovic as the President and the Vice President of the Federation}}</ref> Ante Jelavić, hrvatski član Predsjedništva BiH i čelnik HDZ-a, šalje pismo potpore dvojici osuđenih hrvatskih dužnosnika i izjavljuje da je Federacija BiH od danas isključivo bošnjački entitet.<ref>OHR 2001. {{citat2|Ante Jelavic, the Croat member of the BiH Presidency and the leader of the HDZ, sends a letter of support to two sentenced Croat war criminals, and proclaims that the Federation is from now on solely a Bosniak entity.}}</ref> 1. ožujka, na okruglom stolu koji je u Travniku organizirao [[Hrvatski narodni sabor]], potpredsjednik HDZ-a Marko Tokić ustvrdio je da bi Hrvati trebali imati vlastitu republiku unutar BiH.<ref>OHR 2001. {{citat2|At a round table organized by the Croat National Assembly in Travnik, the then-vice president of HDZ (Croat Democratic Union), Marko Tokic, argues that Croats should have their own republic within BiH.}}</ref> U osobnoj poruci građanima BiH dan prije zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru, visoki predstavnik upozorava da bi mostarski skup mogli iskoristiti radikalni elementi da uspostave paralelne institucije u svoju korist. Petritsch je naglasio da međunarodne zajednice neće tolerirati ilegalne i antidaytonske aktivnosti.<ref>OHR 2001. {{citat2|In a personal message to BiH citizens the day before a session of the Croat National Assembly in Mostar, the High Representative warns that the Mostar gathering could be used by radical elements to establish parallel institutions for their own advantage; Petritsch stresses that illegal and anti-Dayton activities will not be tolerated by the international community}}</ref><ref>OHR.int - [
== Proglašenje Samouprave ==
Na trećem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u Mostaru donešena je odluka o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremeni oblik Hrvatske samouprave u BiH i Platformu o demokratskoj i samodrživoj BiH navodeći kao dva izvora svoje legitimnosti rezultate referenduma, održanog [[11. studenog]] [[2000.]] godine i neustavnu prirodu OESS-ovih izmjena Izbornih pravila i propisa. Međužupanijsko-međuopćinsko vijeće, kao oblik privremene hrvatske samouprave uspostavljeno je kao oblik samozaštite [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] od svih nasrtaja na njegova prava i slobode, kao i trajno štetnih posljedica djelovanja vlasti uspostavljenoj protivno njegovoj demokratski izraženoj volji u [[BiH]], ističe se u zaključcima Hrvatskog narodnog sabora. Privremena samouprava imat će svoje znakovlje, a od institucija vlasti predviđeni su predsjednik, te zakonodavno, izvršno i sudbeno vijeće. Ta bi tijela trebala obavljati dužnosti federalne vlasti. Za potrebe samouprave ubirat će se porezi, carine i pristojbe, čime će biti prekinuta novčana davanja u proračun postojeće federacije. Tako je jednoglasno odlučilo više od 500 zastupnika, izabranih iz redova hrvatskog naroda na izborima 2000.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2001/03/03/HRT0010.html HRT.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081223075348/http://www.hrt.hr/arhiv/2001/03/03/HRT0010.html |date=23. prosinca 2008. }} Mostar: Hrvatski narodni sabor BiH proglasio privremenu Hrvatsku samoupravu</ref> [[Marko Tokić]] izabran je za predsjednika samouprave, [[Zdravko Batinić]] potpredsjednika, a [[Ivo Andrić Lužanski]] za predsjednik Savjeta za privremenog Zakonodavnog vijeća.<ref>OHR 2001. {{citat2|At the session in Mostar, the Croat National Assembly (HNS) declares interim “Croat self-rule” in BiH. Marko Tokic (HDZ) is elected the president of the so-called Self-Rule, Zdravko Batinic (HDZ) vice president, and Ivo Andric Luzanski (HDZ) president of the Legislative Council. The HNS threatens to break away for good unless the international community and other political partners in BiH meet a list of demands within 15 days}}</ref><ref>OHR.int - [
Tu odluku o uspostavi privremene Hrvatske samouprave i sve zakonske propise njezina privremenog Zakonodavnog vijeća Hrvatski narodni sabor bi povukao u roku od 15 dana ako bi se ispunili uvjeti Hrvatskog narodnog sabora u skladu s ustavima [[BiH]] i [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koji jamče ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda BiH. Uvjeti su bili: obvezivanje političkih partnera iz reda druga dva naroda da će poštovati izbornu volju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] kao sebi jednakoga i [[Ustav]]om zajamčene ravnopravnosti, te da će poštivati načela pariteta rotacije i konsenzusa. Međunarodna administracija treba se obvezati da će povući protuustavnu odluku o načinu izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta [[BiH]] i [[Federacija BiH|Federacije BiH]], jamčeći ustavno izraženo načelo samostalnog izbora u tijela nacionalnog zastupanja te da se obveže poštovati način glasovanja u Domu naroda sa svim zaštitnim jamstvima za svaki narod, kao i na poštivanje slobodno izražene volje na demokratskim izborima. Politički partneri u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i međunarodna zajednica u predviđenom roku od 15 dana nisu udovoljili navedenim uvjetima koji su sukladni ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, sve odluke o uspostavi privremene Hrvatske samouprave, Hrvatski narodni sabor proglasio je punovažnim.<ref name="Herceg-Bosna" />
Redak 162:
== Smjena Jelavića i ostalih ==
[[Datoteka:Ratko Perić.jpg|mini|180px|[[Ratko Perić]], 2013.]]
Istog dana, 3. ožujka visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]], šef Misije [[OESS]]-a u BiH [[Robert Barry]], veleposlanstvo SAD-a u BiH i misija UN-a u BiH odbacili su odluke [[Hrvatski narodni sabor|Hrvatskog narodnog sabora]] kao nezakonite, neustavne i antidaytonske.<ref>OHR 2001. - 3. ožujka</ref> 5. ožujka, hrvatski premijer [[Ivica Račan]] i predsjednik [[Stipe Mesić]] osudili su odluke Hrvatskog narodnog sabora kao štetne za interese hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski čelnici istakli su da sva sporna pitanja u zemlji trebaju biti riješena dijalogom i zakonski uspostavljenim institucijama.<ref>OHR 2001. - 5. ožujka</ref> 6. ožujka, u intervjuu bečkom dnevniku, [[Wolfgang Petritsch]] odbacuje nedavne akcije Hrvatskog narodnog sabora kao "puki čin jedne političke stranke - HDZ-a".<ref>OHR 2001. - 6. ožujka</ref> Značajno je da odluka od 3. ožujka govori samo o "privremenom" statusu tijela. Bez obzira na tiskovna izvješća koja su vodila u pogrešnom smjeru, Jelavić nije nikada zagovarao treći entitet u BiH. On je tražio ispravno poštivanje konstitutivnosti sva tri naroda i poštivanje Daytona. Reakcija visokog predstavnika je uslijedila vrlo brzo. On je 7. ožujka sa funkcija, na koje u izabrani na izborima, kao i sa stranačkih funkcija smijenio četiri člana HDZ-a: [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]], predsjednika HDZ-a BiH i člana kolektivnog Predsjedništva BiH, [[Marko Tokić|Marka Tokića]], dopredsjednika HDZ-a BiH, [[Ivo Andrić Lužanski|Ivu Andrića Lužanskog]], također dopredsjednika HDZ BiH i izaslanika u Zastupničkom domu BiH i [[Zdravko Batinić|Zdravka Batinića]], još jednog dopredsjednika HDZ BiH. Objašnjenje Wolfganga Petritscha za ove smjene je bilo da su ove osobe preuzele službene funkcije u "tzv. Hrvatskoj samoupravi", što predstavlja "nezakonitu i antidaytonsku aktivnost".<ref name="šest">BHHRG 2001., str. 6.</ref> Petritsch je rekao kako su Jelavić i njegove kolege neodgovorno postupili prema svojim biračima i prekršili ustavni poredak u BiH.<ref>OHR 2001. - 7. ožujka</ref><ref>OHR.int - [
8. ožujka, glasnogovornica OHR-a Alexandra Stiglmayer rekla je da će međunarodna zajednica u BiH poduzeti daljnje mjere ako HDZ nastavi provoditi odluke Hrvatskog narodnog sabora. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira izdaje izjavu potpore odluci o uklanjanju Jelavića, Tokića, Batinića i Andrića Lužanskog, kao i veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Sarajevu, [[State Department]], [[Europska komisija]] i [[Vijeće Europe]]. Neke političke stranke u FBiH, uključujući HSS BiH, NHI, Stranku za BiH, SDP i SDA također podržavaju odluku visokog predstavnika.<ref>OHR 2001. - 8. ožujka</ref><ref>OHR.int - [
{{Quote box|width=20%|align=right|quote=[http://www.hnsbih.ba/pozdravni-govor-biskupa-ratka-perica-hrvatskom-narodnom-saboru-mostar-3-ozujka-2001/ Pozdravni govor biskupa Ratka Perića Hrvatskom narodnom saboru (Mostar, 3. ožujka 2001.)]}}
Redak 180:
== Vijeće sigurnosti uz Visokog predstavnika ==
Unatoč procjenama biskupa [[Ratko Perić|Ratka Perića]] da će se okupiti do 100.000 ljudi na dobro oglašenom molitvenom skupu 18. ožujka u Mostaru, skupilo se oko 5.000. Govornici su izrazili svoju bezrezervnu podršku odluci Hrvatskog narodnog sabora.<ref>OHR 2001. - 19. ožujka</ref> Na sastanku u [[Bruxelles]]u 20. ožujka, na razini političkih direktora, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira izražava punu potporu nedavnim akcijama visokog predstavnika i osuđuje nezakonitu deklaraciju Hrvatske samouprave u BiH. Gradsko vijeće [[Mostar]]a izglasava nepovjerenje mostarskom gradonačelniku [[Neven Tomić|Nevenu Tomiću]] i traži njegovu ostavku. Anonimni HDZ-ovi dužnosnici kažu da su Tomićevi grijesi njegovi umjereni pogledi i dobri odnosi s međunarodnom zajednicom.<ref>OHR 2001. - 20. ožujka</ref> Na konferenciji za novinare 21. ožujka, ministar obrane Federacije [[Mijo Anić]] i zamjenik zapovjednika vojske Federacije [[Ivo Lozančić]] poručili su da neće tolerirati bilo kakve pokušaje uspostavljanja paralelne vojne sile u Federaciji. Gradonačelnik Mostara Neven Tomić odbija datu uostavku uprkos izglasavanju nepovjerenja prethodnog dana u Gradskom vijeću Mostara. Predsjednik kluba HDZ-a Pavo Šaravanja podnio je ostavku jer se ne slaže s odlukom o uklanjanju Tomića.<ref>OHR 2001. - 21. ožujka</ref> Prema medijskim izvještajima 22. ožujka, vodstvo HDZ-a poziva hrvatske pripadnike [[MUP|Ministarstva unutarnjih poslova]] da napuste svoja mjesta. U obraćanju [[vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti UN-a]], visoki predstavnik upozorava članice na prekrajanje granica u jugoistočnoj Europi i poziva na nastavak međunarodnog pritiska na sve balkanske države na suradnju s Haaškim sudom ([[ICTY]]).<ref>OHR.int - [
23. ožujka, Vijeće sigurnosti izražava punu potporu visokom predstavniku i osuđuje nezakonito uspostavljanje Hrvatske samouprave u BiH.<ref>OHR.int - [
== Samoraspuštanje Hrvatskog vijeća obrane ==
Hrvatski narodni sabor obvezuje i civilnog zapovjednika hrvatske vojne komponente da donese odluku o načinu funkcioniranja [[HVO]]-a u prijelaznom razdoblju, utvrđujući da je [[HVO]] nastao temeljem prava naroda na samoobranu i legitimnog političkom voljom [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH.]] U tom kontekstu Sabor prihvaća uspostavu zajedničke obrambene politike za [[BiH]] s jamstvom očuvanja hrvatske sastavnice. U Platformi za demokratsku i samoodrživu [[BiH]] govori se o potrebi preoblikovanja unutarnjeg ustroja BiH u federalnu republiku [[BiH]] koja se sastoji od više federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima te istovjetnim načinima zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Federalnim jedinicama pripale bi sve ovlasti koje nisu izričito dodijeljene-prenesene na zajedničke institucije federalne republike BiH. U tom dokumentu također se govori o načinu konstituiranja nacionalnih vijeća, parlamentarnih institucija, te sudske vlasti, a upućuje se poziv predstavnicima druga dva konstitutivna naroda, kao i potpisnicama [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], Vijeću sigurnosti [[UN]]-a i visokom predstavniku za žurno očitovanje i sazivanje međunarodne konferencije o [[BiH]] u najkraćem roku.<ref name="Herceg-Bosna" />
Nakon formiranja Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave prioritet u političkom djelovanju daje se zaustavljanju procesa majorizacije prema Hrvatima u BiH. Na temelju zaključaka trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH po pitanju obrambene politike u BiH donešene su odluke u pravcu državnog dimenzionaranja obrane i borbe za osiguranje hrvatske vojne satavnice u zajedničkom obrambenom sustavu BiH. Najprije su vojnici hrvatske komponente Vojske Federacije BiH sa svojh odora, sukladno [[Ante Jelavić|Jelavićevoj]] objavi da [[Federacija BiH]] više ne postoji, skinuli obilježja tog entiteta, zamijenivši ih [[Grb Bosne i Hercegovine|državnim obilježjima BiH]]. Nakon toga, nekoliko je zapovjedništava velikih vojnih jedinica [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], a prije svih, Prvi hrvatski gardijski zbor Vojske [[FBiH|Federacije BiH]] sa sjedištem u [[Mostar]]u objavio otkazivanje poslušnosti nelegalnom i neligitimnom ministru obrane Miji Aniću. Dana [[27. ožujka]] [[2001.]] godine, Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje, uz obećanje da će svakog mjeseca dobivati po 500 konvertibilnih maraka novčane nakande. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne [[HVO]]-a Vitezu, Livnu, Mostaru, Kiseljaku i nekoliko drugih gradova ostale prazne. Prema pojedinim izvješćima do 7.000 časnika i vojnika je napustilo vojarne.<ref name="AIM">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200111/11115-002-pubs-sar.htm Aimpress.ch] Kraj hrvatske samouprave?</ref> 28. ožujka, ministar obrane Federacije Mijo Anić odlučio je otpustiti tri dodatna hrvatska zapovjednika: Marinka Ljoju, Mladena Nikolića i Ivana Antolovića zbog njihove nelojalnosti vojsci Federacije.<ref>OHR 2001. - 28. ožujka</ref> 30. ožujka, visoki predstavnik izražava zabrinutost što nije prihvaćena ponuda koju je uputio HDZ-u za zastupanje interesa Hrvata u BiH i rješavanje svih pitanja koja izazivaju zabrinutost unutar pravnih institucija.<ref>OHR 2001. - 29. ožujka</ref><ref>OHR.int - [
2. travnja, novo predsjedništvo BiH, koje čine [[Živko Radišić]] (srpski član), [[Jozo Križanović]] (Hrvat) i [[Beriz Belkić]] (Bošnjak), održava svoj prvi savjetodavni sastanak i izjavljuje da će se usredotočiti na jačanje državnih institucija.<ref>OHR 2001. - 2. travnja</ref> U priopćenju za javnost od 3. travnja, ministar unutarnjih poslova [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske]] [[Dragan Mandić]] i devetnaest drugih službenika Ministarstva izjavljuju da više ne priznaju ovlasti Ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH, koje nazivaju "nelegitimnim i protuustavnim". U intervjuu jednom sarajevskom dnevniku, šef Misije [[OESS]]-a u BiH [[Robert Barry]] najavljuje da od 1. svibnja napušta službu i BiH. Tijekom posjeta Mostaru, viši zamjenik visokog predstavnika, [[Matthias Sonn]], navodi da međunarodna zajednica neće tolerirati bilo kakve pokušaje uspostavljanja neustavnih i ilegalnih struktura u BiH i upozorava da sadašnja politika koju vodi ekstremno krilo vodstva HDZ-a vodi samo do siromaštva i izolacije.<ref>OHR 2001. - 3. travnja</ref> Braća [[Jerko Ivanković Lijanović|Jerko]] i [[Mladen Ivanković Lijanović|Mladen Ivanković]], vlasnici najveće tvornice za preradu mesa u BiH, [[Lijanovići]], i umjereni hrvatski dužnosnici (Jerko je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, a Mladen je ministar bez portfelja u Vladi Federacije) u priopćenje za javnost od 4. travnja upozorili su da politika HDZ-a i odluke Hrvatskog narodnog sabora štete [[Hrvati u BiH|hrvatskom narodu u BiH]] i mogu blokirati ekonomski razvoj u BiH i Federaciji.<ref>OHR 2001. - 4. travnja</ref>
Redak 194:
{{glavni|Uništenje Hercegovačke banke}}
Kampanja protiv hrvatskih političkih predstavnika je uskoro bila propraćena udarima na gospodarski temelj zajednice. Ured visokog predstavnika je 5. travnja 2001. postavio privremenu upraviteljicu u jednu od tri glavne banke Hrvata u Hercegovini, [[Hercegovačka banka|Hercegovačku banku]]. Teksaški revizor, [[Toby Robinson]], imenovana je privremenom upraviteljicom kako bi istražila informacije o tome da su iz banke nestala javna sredstva zbog financiranja Hrvatske samouprave.<ref name="6. travnja">OHR 2001. - 6. travnja</ref><ref>OHR.int - [
7. travnja, komentirajući događaje u Hercegovini, glavni zamjenik visokog predstavnika, [[Ralph Johnson]], kazap je da su prosvjede ispred ureda Hercegovačke banke organizirali oni koji su se bojali istrage banke. Johnson je naglasio da se, da je banka bila otvorena za istragu, incidenti nikad ne bi dogodili. Specijalni predstavnik generalnog tajnika UN-a [[Jacques Paul Klein]] i američki veleposlanik u BiH [[Thomas Miller]] oštro su osudili nasilje u Hercegovini navodeći da se banka koristi za razne ilegalne aktivnosti i za usmjeravanje sredstava izvanzakonitim strukturama u Federaciji. Hrvatski predsjednik [[Stipe Mesić]] kaže da nisu obični ljudi koristili nasilje kako bi spriječili preuzimanje banke, već "oni koji su bili zabrinuti da bi međunarodna zajednica mogla otkriti tko je rješavao sumnjive transfere sredstava u ovoj banci".<ref>OHR 2001. - 7. travnja</ref> 9. travnja, vlada Federacije izražava svoju podršku zajedničkoj operaciji OHR-a i SFOR-a u Hercegovačkoj banci. Rečeno je da Odluka o imenovanju privremene upraviteljice nije usmjerena protiv hrvatskog naroda, već protiv onih koji zloupotrebljavaju svoju moć radi napredovanja svojih osobnih interesa. Privremena upraviteljica, Toby Robinson, u izjavi za novinare ističe da je njezina odgovornost osigurati sredstva u Hercegovačkoj banci i zaštititi interese svojih klijenata.<ref>OHR 2001. - 9. travnja</ref><ref>OHR.int - [http://www.ohr.int/?ohr_archive=izjava-privremene-upraviteljice-hercegovacke-banke-2 Izjava privremene upraviteljice Hercegovačke banke] 9. travnja 2001.</ref> U izjavi za novinare od 10. travnja, Agencija za bankarstvo Federacije BiH izražava potporu Odluci visokog predstavnika o imenovanju privremene upraviteljice u Hercegovačkoj banci i poziva sve strane da pokažu strpljenje, suradnju i razumijevanje kako bi se što efikasnije izvršio postupak revizije. Jaka eksplozija nanijela je ozbiljnu materijalnu štetu kući i automobilu Jerka i [[Mladen Ivanković Lijanović|Mladena Ivankovića]], po OHR-u "dvojice umjerenih hrvatskih dužnosnika" i vlasnika tvornice za preradu mesa [[Lijanovići]], koji su samo nekoliko dana ranije kritizirali HDZ i Hrvatski narodni sabor zbog njihove politike u BiH. Sve međunarodne organizacije i strana veleposlanstva u BiH osudila su bombardiranje.<ref>OHR.int - [
11. travnja, hrvatski mediji tvrde da će blokada sredstava i računa u Hercegovačkoj banci utjecati na mostarski mirovinski fond, gradsku bolnicu i brojne druge institucije koje neće moći financirati svoj rad niti isplaćivati mirovine i plaće. U međuvremenu, glasnogovornici OHR-a pozivaju sve institucije koje su vlasnici računa u Hercegovačkoj banci da otvore račune drugdje, objašnjavajući da bi to osiguralo njihovo kontinuirano funkcioniranje s obzirom na to da porezni prihodi neprekidno dolaze i da nijedna institucija nije držala velike količine novca u banci. Zapovjednik Zbornog područja hrvatske komponente vojske Federacije u [[Bosanska Posavina|Posavini]], Tomo Knežević, dosad podržan od Alijansine vlade Federacije, iznenadio je javnost naređujući trupama pod njegovim zapovjedništvom da se raspuste. Objasnio je ovu odluku na video kaseti na kojoj je izgledao nervozno i pod pritiskom. Dužnosnici SFOR-a i Ministarstva obrane Federacije kažu da je Knežević vjerojatno primio prijetnje, dok mediji čak nagađaju da je bio otet. Nestao je od početka travnja. Misija UN-a u BiH suspendirala je 16 policajaca u [[HNŽ|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]], koji su 3. travnja izjavili o odanosti Hrvatskoj samoupravi.<ref>OHR 2001. - 11. travnja</ref> 12. travnja, privremena upraviteljica Hercegovačke banke, Toby Robinson, preporučuje javnim ustanova većinskih hrvatskih županija i općina da otvore račune u drugim bankama kako bi im omogućili nastavak poslovanja.<ref>OHR 2001. - 12. travnja</ref><ref>OHR.int [http://www.ohr.int/?ohr_archive=privremena-upraviteljica-poziva-javne-ustanove-da-otvore-nove-bankovne-racune Privremena upraviteljica poziva javne ustanove da otvore nove bankovne racune] 13. travnja 2001.</ref> 13. travnja, privremena upraviteljica za Hercegovačku banku, Toby Robinson, traži sastanak s visokim rukovodstvom banke i traži njegovu suradnju kako bi se osigurala brza i učinkovita revizija.<ref>OHR.int [http://www.ohr.int/?ohr_archive=privremena-upraviteljica-hercegovacke-banke-saziva-sastanak-sa-visokim-rukovodstvom-banke-2 Privremena upraviteljica Hercegovacke banke saziva sastanak sa visokim rukovodstvom Banke] 13. travnja 2001.</ref> Visoki predstavnik apelira na sve javne institucije i tijela koja imaju račune u Hercegovačkoj banci da otvore račune kod alternativnih komercijalnih banaka kako bi ispunili svoje obveze prema građanima.<ref>OHR.int - [
16. travnja, mediji objavljuju otvoreno pismo uprave Hercegovačke banke u kojem odbijaju sastanak s privremenom upraviteljicom Toby Robinson. Kažu da s njom nemaju o čemu razgovarati i da će ju vidjeti na sudu.<ref>OHR 2001. - 16. travnja</ref> Dan poslije, privremena upraviteljica, Toby Robinson, izražava zabrinutost zbog nedostatka suradnje uprave i dioničara Hercegovačke banke i naglašava da njihovo odbijanje suradnje produžava agoniju tisuća privatnih i javnih vlasnika računa.<ref>OHR 2001. - 17. travnja</ref><ref>OHR.int [http://www.ohr.int/?ohr_archive=provisional-administrator-increasingly-concerned-about-hercegovacka-bankas-account-holders-3 Privremena upraviteljica sve više zabrinuta za vlasnike računa Hercegovačke banke] 17. travnja 2001.</ref> 18. travnja, članovi OHR-a, uz podršku SFOR-a, ulaze još jednom u središnju zgradu Hercegovačke banke u Mostaru, dohvaćajući ostatak dokumentacije koju zahtjeva privremena upraviteljica. Ovaj put akcija je završena bez incidenata.<ref>OHR.int - [
== Stavovi međunarodne zajednice ==
Redak 232:
18. svibnja, uprava mostarskog Zavoda za mirovinsko osiguranje zahtijeva da visoki predstavnik odmah deblokira račun u Hercegovačkoj banci naglašavajući da neće biti u mogućnosti isplatiti travanjske mirovine jer su njegova sredstva u banci zamrznuta.<ref>OHR 2001. - 18. svibnja</ref> 22. svibnja, komentirajući tvrdnje uprave Zavoda za mirovinsko osiguranje (MIO) da neće moći isplatiti travanjske mirovine zbog blokade računa u Hercegovačkoj banci, glasnogovornik OHR-a kaže da su zahtjevi MIO-a neosnovani jer zavod ima dovoljan iznos novca na svom novom računu.<ref>OHR 2001. - 22. svibnja</ref> 23. svibnja, glasnogovornik privremene upraviteljice Hercegovačke banke kaže u intervjuu jednom sarajevskom dnevniku da su već uočene određene nepravilnosti u radu banke. Međutim, naglasio je da se konkretnije informacije ne mogu pružiti dok revizija ne bude završena.<ref>OHR 2001. - 23. svibnja</ref> 25. svibnja, privremena upraviteljica Hercegovačke banke, [[Toby Robinson]], izdaje izjavu za novinare u kojoj negira tvrdnje u medijima da će vratiti svu dohvaćenu dokumentaciju, informatičku opremu i osigurani novac Mostaru.<ref>OHR.int - [http://www.ohr.int/?ohr_archive=dionicari-su-pogresno-predstavili-zakljucke-nakon-razmjene-pisama Dioničari su pogrešno predstavili zaključke nakon razmjene pisama] 23. svibnja 2001.</ref> Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije restrukturira upravne odbore nekih od najvećih kompanija u Federaciji, [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]], Elektroprivredu BiH i tvornicu [[Aluminij Mostar]]. Rukovodstvo Elektroprivrede HZHB i Aluminija odbacuju nove obveze tvrdeći da vlada Federacije nema ovlasti upravljati tim državnim tvrtkama.<ref>OHR 2001. - 25. svibnja</ref> 28. svibnja, uprava i sindikat tvornice Aluminij i HDZ prosvjeduju protiv imenovanja novih upravnih odbora u toj i drugim tvornicama u Federaciji. Smjenjeni predsjednik HDZ-a Ante Jelavić, prema sarajevskom dnevniku, rekao je: "Ako će biti rata, bit će zbog Aluminija".<ref>OHR 2001. - 28. svibnja</ref> Akciju preuzimanja javnih poduzeća započinje provoditi Alijansina federalna vlada. [[Hrvatski narodni sabor]] žestoko se suprostavio imenovanju novih upravnih odbora u javnim poduzećima na područjima s hrvatskom većinom stanovništva, koja su u nadležnosti Federacije i čija je nova rukovodstva imenovala federalna vlada. Gubitkom tih poduzeća HDZ bi izgubio financijske izvore pomoću kojih je financirao Samoupravu. Budući da je HDZ objavio da ne priznaje novu vlast, a ni bilo koju njezinu odluku, stari upravni odbori imenovani od HDZ-a odbili su se povući, a poslovodstva poduzeća također su se izjasnili protiv novih upravnih odbora. Nekoliko tjedana trajala je situacija povuci-potegnoi, a onda su novi upravni odbori, koristeći zakonska uporišta i odluke nadležnih sudova zasjeli na svoja mjesta u javnim poduzećima, te imenovali nova poslovodstva.<ref name="AIM"/>
Visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]] sastao se 1. lipnja s hrvatskim predsjednikom [[Stjepan Mesić|Stjepanom Mesićem]] kako bi razgovarao o problemu Hrvatske samouprave, kao i situaciji u vezi s revizijom računa Hercegovačke banke u Mostaru.<ref>OHR 2001. - 1. lipnja</ref> 2. lipnja, ministarstvo obrane Federacije BiH pokrenulo je kazneni postupak protiv 18 bivših visokih dužnosnika hrvatske nacionalnosti, uključujući pomoćnika ministra obrane, njegove zamjenike i šefove odjela u ministarstvu zbog njihove navodne zlouporabe položaja.<ref>OHR 2001. - 2. lipnja</ref> 7. lipnja, federalni i hrvatski mediji izvještavaju da je smjenjeni hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a Ante Jelavić tijekom posjete [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj županiji]] pozvao na novu međunarodnu konferenciju o BiH koja bi "mogla doprinijeti rješavanju sadašnje političke krize u zemlji".<ref>OHR 2001. - 7. lipnja</ref> 15. lipnja, hrvatska komponenta Vojske Federacije BiH je u potpunosti uspostavljena. Mijo Anić je rekao da je više od 7.200 hrvatskih vojnika obnovilo profesionalne ugovore s federalnim ministarstvom obrane.<ref>OHR 2001. - 15. lipnja</ref> 18. lipnja, nakon sastanka sa suspendiranom upravom Hercegovačke banke, federalni ministar financija Nikola Grabovac kaže da bi revizija računa u ovoj banci mogla biti utvrđena u roku od 20 dana.<ref>OHR 2001. - 18. lipnja</ref> Dan poslije, komentirajući nedavnu izjavu federalnog ministra financija Nikole Grabovca, glasnogovornik privremene upraviteljice Hercegovačke banke Johan Verheyden rekao je da "ni federalni ministar financija Nikola Grabovac, niti suspendirana uprava Hercegovačke banke ne može procijeniti koliko će trajati istraga poslovanja Hercegovačke banke". Verheyden je naglasio da je Grabovac dao male nade malim štedišama banke.<ref>OHR 2001. - 19. lipnja</ref> 28. lipnja, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenio je tri dužnosnika u Hercegovačko-neretvanskom ministarstvu unutarnjih poslova zbog njihove izjave o potpori Hrvatskoj samoupravi.<ref>OHR 2001. - 28. lipnja</ref><ref>OHR.int - [
U razgovoru za [[Dnevni avaz]] 4. srpnja, privremena upraviteljica [[Hercegovačka banka|Hercegovačke banke]] Toby Robinson kaže da bi istraga poslovanja banke trebala biti okončana za nekoliko tjedana i ističe da će svi prikupljeni dokazi biti dostavljeni pravosudnim tijelima na pregled.<ref>OHR 2001. - 4. srpnja</ref> U intervjuu zagrebačkom [[Večernji list|Večernjem listu]] 11. srpnja, privremena upraviteljica Hercegovačke banke, Toby Robinson, kaže da bi revizija bankovnih računa i daljnja istraga trebali biti okončani u narednih nekoliko tjedana i naglašava da dosadašnji dobiveni rezultati ukazuju na izvjesne nepravilnosti u poslovanju banke.<ref>OHR 2001. - 11. srpnja</ref> 18. srpnja, Zastupnički dom Parlamenta BiH izabrao je ministra vanjskih poslova BiH [[Zlatko Lagumdžija|Zlatka Lagumdžiju]] za novog predsjedatelja Vijeća ministara, usprkos protivljenju predstavnika tri glavne nacionalne stranke, SDA ([[Stranka demokratske akcije]]), HDZ ([[HDZ BiH|Hrvatska demokratska zajednica]]) i SDS ([[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Srpska demokratska stranka]]).<ref>OHR 2001. - 18. srpnja</ref> 24. srpnja, govoreći pred Odborom za vanjsku politiku [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa SAD-a]], kardinal [[Vinko Puljić]] i mostarsko-duvanjski biskup [[Ratko Perić]], sugeriraju da su dva optimalna rješenja za unutarnju organizaciju BiH njegova kantonizacija, odnosno stvaranje hrvatske jedinice, uz istovremeno ukidanje entiteta. Dvojica su također bila vrlo kritična prema radu međunarodne zajednice u BiH i njenom postupanju s [[Hrvati u BiH|hrvatskim stanovništvom]] u zemlji.<ref>OHR 2001. - 24. srpnja</ref> 31. srpnja, novinska agencija Onasa javlja da je šef pregovaračkog tima HDZ-a [[Bože Ljubić]] podnio ostavku na tu funkciju zbog navodnog sve većeg pritiska tvrdolinijaša u stranci. HDZ je potvrdio da je od Ljubića podnio neopozivu ostavku, ali odbio je komentirati razloge koji stoje iza toga. Tužitelj [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]] traži od Županijskog suda u Sarajevu da pokrene postupak protiv visokih dužnosnika HDZ-a, [[Ante Jelavić|Ante Jelavića]], [[Marko Tokić|Marka Tokića]], [[Ivo Andrić Lužanski|Ive Andrića Lužanskog]] i [[Zdravko Batinić|Zdravka Batinića]], koje je visoki predstavnik smijenio, kao i [[Miroslav Prce|Miroslava Prce]] i [[Dragan Ćurčić|Dragana Ćurčića]] s osnovanom sumnjom da su narušili obrambeni kapacitet vojske Federacije. Svi optuženi kategorički negiraju navode.<ref>OHR 2001. - 31. srpnja</ref>
Redak 240:
8. kolovoza, na tiskovnoj konferenciji u [[Mostar]]u glasnogovornik privremene uprave Hercegovačke banke Johan Verheyden najavljuje da će, u slučaju likvidacije banke, njene male štediše dobiti povlašteni tretman, kako je propisano zakonom, i bit će im isplaćena štednja. Naglašava da se sredstva koja se čuvaju na sigurnom mjestu, u [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralnoj banci Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. Najvjerojatnije će biti dovoljna i dostupna u slučaju likvidacije banke.<ref>OHR 2001. - 8. kolovoza</ref> 11. kolovoza, istražni sudac Županijskog suda u Sarajevu, Idriz Kamenica potvrđuje da je sud na prvo ročište pozvao četiri od sedam službenika [[Hrvatski narodni sabor|Hrvatskog narodnog sabora]]. Među njima su bivši predsjednik Federacije BiH Ivo Andrić Lužanski i bivši ministar obrane Federacije Miroslav Prce. Dnevni avaz javlja kako Kamenica kaže da Ante Jelavić i još dvojica dužnosnika HNS-a (Marko Tokić i Dragan Ćurčić) još uvijek nisu pozvani, jer sud nije znao njihove točne kućne adrese. Županijski tužitelj zatražio je 31. srpnja od suda da pokrene istragu o aktivnostima sedam dužnosnika HNS-a na temelju osnovane sumnje da su oni doveli u pitanje teritorijalni integritet BiH.<ref>OHR 2001. - 11. kolovoza</ref> 13. kolovoza, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] najavljuje obrane smijenjenog predsjednika i potpredsjednika stranke Ante Jelavića i Marka Tokića. U priopćenju za javnost stranka navodi da je poduzela ovaj korak nakon medijskih izvještaja da poziv na ročište pred Županijskim sudom u Sarajevu još uvijek nije dostavljen jer adrese Jelavića i Tokića Sudu nisu bile poznate.<ref>OHR 2001. - 13. kolovoza</ref> 21. kolovoza, zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je Izborni zakon, koji je izradilo Vijeće ministara. Zakon je dobio potporu poslanika svih političkih stranaka sa sjedištima u Domu, osim predstavnika HDZ-a, SDS-a i jednog zastupnika SDA.<ref>OHR 2001. - 21. kolovoza</ref> 22. kolovoza, [[SDP BiH|Socijaldemokratska partija BiH]] šalje otvoreno pismo visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu u kojem izražava zabrinutost zbog načina na koji je revizorski tim, a posebno vođa tima, obavio svoju pravnu reviziju tvrtke [[Aluminij Mostar]]. Izvještaj revizije još nije predan namijenjenim primateljima, to je vlada Federacije, uprava Aluminija i Federalna agencija za privatizaciju.<ref>OHR 2001. - 22. kolovoza</ref> 24. kolovoza, Wim Timmermans, šef pravnog revizijskog tima za Aluminij Mostar, predaje izvještaj tima vladi Federacije i Upravi Aluminija. Potpredsjednik Federacije BiH, [[Safet Halilović]] ([[Stranka za BiH]]), kaže za [[Oslobođenje]] da vlasti Federacije nikada neće prihvatiti izvještaj, kakav jest. Oslobođenje i [[Dnevni avaz]] izvještavaju da je HDZ BiH izrazio zadovoljstvo činjenicom da je stručni tim zadužen za uvid u vlasničku strukturu mostarskog Aluminija potvrdio poznate stavove stranke u vezi s tom tvrtkom.<ref>OHR 2001. - 24. kolovoza</ref> Dan poslije, privremena upraviteljica Hercegovačke banke, Toby Robinson, najavljuje da će banka morati poduzeti značajna otpuštanja radnika i smanjiti plaće preostalih radnika.<ref>OHR 2001. - 25. kolovoza</ref> U kraćem razgovoru za Dnevni avaz 28. kolovoza, [[Krešimir Zubak]], predsjednik [[NHI]]-a, kaže da o problemu Aluminija Mostar nikad nije razgovarano s drugom hrvatskom članicom Alijanse, [[HSS BiH]]. Naglašava da njegova stranka odbacuje medijsku i političku kampanju koju je po tom pitanju poduzela Stranka za BiH i SDP. Smjenjeni predsjednik HDZ-a Ante Jelavić pojavljuje se na ročištu pred Županijskim sudom u Sarajevu. Odbacuje sve optužbe protiv sebe i šestorice svojih stranačkih kolega.<ref>OHR 2001. - 28. kolovoza</ref> 31. kolovoza, u intervjuu Televiziji Oscar C u Mostaru, smjenjeni predsjednik HDZ-a [[Ante Jelavić]] kaže kako očekuje da će se sudski postupak protiv njega i šestorice njegovih stranačkih kolega obustaviti.<ref>OHR 2001. - 31. kolovoza</ref>
Na konferenciji za novinare u Mostaru 4. rujna, rukovodstvo [[Aluminij Mostar|Aluminija Mostar]] najavljuje da je zadovoljno osnovnim crtama izvješća o pravnoj reviziji o ovoj tvrtki koje je proveo stručni tim lokalnih i međunarodnih revizora na čelu s Wimom Timmermansom. Rezultati izvještaja predati su vlastima Federacije krajem kolovoza.<ref>OHR 2001. - 4. rujna</ref> 8. rujna, glasnogovornik OHR-a Oleg Milišić potvrđuje Oslobođenju da se visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]] sastao ranije toga tjedna s generalnim direktorom Aluminija Mostar [[Mijo Brajković|Mijom Brakovićem]]. [[Dnevni list]] izvještava da je Petritsch tokom sastanka poticao Brajkovića da pokuša riješiti otvorena pitanja povezana s kompanijom zajedno s vlastima Federacije.<ref>OHR 2001. - 8. rujna</ref> Na konferenciji za novinare 10. rujna, tajnik Stranke za BiH, [[Safet Halilović]], kaže da će stranka razmotriti napuštanje Alijanse za promjene ukoliko Vlada Federacije ne poduzme hitne mjere za rješavanje financijskog i pravnog statusa Aluminija Mostar.<ref>OHR 2001. - 10. rujna</ref> Dan poslije, direktor Federalne agencije za privatizaciju Resad Žutić obavještava Vladu Federacije da je potrebna financijska revizija Aluminija Mostar.<ref>OHR 2001. - 11. rujna</ref> 17. rujna, smjenjeni predsjednik HDZ-a [[Ante Jelavić]] drugi put se pojavljuje pred Županijskim sudom u Sarajevu i podnosi zahtjev za smjenom svih sudaca i predsjednika suda zbog njihove navodne povrede [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]]. Na konferenciji za novinare, tajnik Stranke za BiH, Safet Halilović, najavljuje da će stranka ostati u [[Alijansa za promjene|Alijansi za promjene]] uprkos ranijim sumnjama izazvanim preporukama pravne revizije u Aluminiju Mostar. On naglašava da je SBiH zajedno s premijerom Federacije Alijom Behmenom našao "zadovoljavajuće rješenje za nepravdu koja je učinjena u kompaniji".<ref>OHR 2001. - 17. rujna</ref> 18. rujna, premijer Federacije, [[Alija Behmen]], najavljuje da je vlada Federacije odlučila da postoje svi uvjeti za sveobuhvatnu financijsku reviziju Aluminija Mostar. Objašnjava da će revizija imati tri cilja: utvrditi stvarnu vrijednost poduzeća, razinu ratne štete i zakonitost privatizacije. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch sastao se s kardinalom Vinkom Puljićem i razmotrio nužnost uspostave vladavine zakona i zaštite svih naroda u BiH.<ref>OHR 2001. - 18. rujna</ref> 20. rujna, upravni odbor Agencije za privatizaciju Federacije zaključuje da su sva društva u entitetu dužna provoditi financijske revizije te da Aluminij Mostar ne može biti iznimka od toga. Odbor odlučuje naručiti takvu reviziju.<ref>OHR 2001. - 20. rujna</ref> 21. rujna, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch obraća se [[vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti UN-a]] u New Yorku i ističe napredak ostvaren u BiH u proteklih šest mjeseci u tri strateška područja: povratak izbjeglica, ekonomska reforma i izgradnja institucija. Spomenuo je svoje djelovanje prema Hrvatskoj samoupravi i Hercegovačkoj banci.<ref>OHR.int - [
== Kraj Hrvatske samouprave i posljedice ==
Redak 252:
[[Robert Barry|Roberta Barrya]], tadašnjeg voditelja misije [[OESS]]-a u BiH, na propise Privremenog izbornog povjerenstva, samo mjesec dana pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opće izbore 2000]]. Njima je omogućeno da izaslanike u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta FBiH]], bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinama [[županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija Federacije BiH]]. [[Barryjevi amandmani]] su 2001. rezultirali formiranjem Vlade FBiH ([[Demokratska alijansa za promjene|"Alijansa"]]) bez stranaka koje su osvojile preko 90% hrvatskih glasova na izborima. Koaliciju je činilo 9 bošnjačkih stranaka i jedna hrvatska, koja je dobila oko 5% potpore Hrvata u FBiH. Hrvatska samouprava je bio neuspio odgovor na Barryjeve amandmane. Nastavak i vrhunac procesa ustavno-pravnoga dekonstituiranja uslijedio je kroz amandmane na [[Ustav Federacije BiH]] nametnute od strane OHR-a. Od 108 amandmana na Ustav FBiH, samo 39 je odobrio Parlament FBiH, a čak njih 69 su nametnuli visoki predstavnici [[Wolfgang Petritsch]] i [[Paddy Ashdown]] između 2002. i 2004. godine. Za Hrvate u BiH posebno su bili pogubni [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini#Petritschevi amandmani|Petritschevi amandmani iz travnja 2002. godine]] koji su u međunarodnoj zajednici poznati pod ciničnim nazivom "''airport decision''" tj. "odluka iz zračne luke" jer ih je Petritsch potpisao doslovno u zračnoj luci, neposredno prije svog odlaska iz BiH.<ref name="Kronologija">Milan Sitarski: [https://www.idpi.ba/kronologija-dekonstituiranja-hrvata-u-bih/ Kronologija dekonstituiranja Hrvata u BiH] Institut za društvena-politička istraživanja (IDPI), 15. veljače 2019.</ref>
27. ožujka 2002., nakon više od 90 sati iscrpnih pregovora pod pokroviteljstvom visokog predstavnika, [[Wolfgang Petritsch|Wolfganga Petritscha]], političari koji predstavljaju [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratsku partiju]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranku za BiH]], [[Nova hrvatska inicijativa|Novu hrvatsku inicijativu]] potpisali su ''Sporazum o provedbi [[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|Odluke Ustavnog suda]]'' u cijelosti poznat i kao ''[[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama]]''. [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Srpska demokratska stranka]], [[Partija demokratskog progresa]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] i [[Socijalistička partija Republike Srpske]] potpisali su s dvije rezerve povezane s dvije posebne odredbe.<ref>OHR.int: [http://www.ohr.int/?ohr_archive=chronologymonthly-tracker-march-2002-3 Kronologija 2002.] Ured Visokog predstavnika</ref> Dana 18. travnja, sporazum je usvojio [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Zastupnici [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] su uoči početka glasovanja o tim amandmanima, napustili dvoranu odbivši na taj način poduprijeti amandmane, koji su suglasni Sarajevskom sporazumu o ustavnim promjenama. HDZ i SDA su odbili potpisati Sarajevski sporazum. [[Stranka demokratske akcije]], odnosno njezini zastupnici bili su suzdržani pri glasovanju o amandmanima na ustavne promjene u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Bez potpore zastupnika HDZ-a i SDA, stranke vladajuće Alijanse za promjene nisu mogle u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH dostići dvotrećinsku većinu glasova potrebnu da bi amandmani bili usvojeni. Diplomatski izvori tvrdili su kako se pokušalo pridobiti HDZ i SDA da ipak prihvate ustavne amandmane sukladne Sarajevskom sporazumu.<ref name="Petrič">HRT.hr: [
Nametnuti amandmani OHR-a na ustave FBiH i RS od 19. travnja 2002., u potpunosti utemeljeni na odredbama Sarajevskoga sporazuma o ustavnim promjenama, službeno su za cilj imali provedbu ''odluke U-5/98'' Ustavnog suda BiH iz 2000. godine ([[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini]]). Prije ove odluke u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a samo Bošnjaci i Hrvati u FBiH. Nametnuti amandmani su ''[[de iure]]'' dodali sva tri naroda kao konstitutivne u ustave oba entiteta, ali ''[[de facto]]'', [[Republika Srpska]] je '''ostala''' srpski entitet, a [[Federacija BiH]] je od bošnjačko-hrvatske federacije, koja je po [[washingtonski sporazum|Washingtonskom sporazumu]] trebala ući u konfederaciju s [[RH|Republikom Hrvatskom]], '''postala''' bošnjački entitet. Mogućom kontrolom oba doma Parlamenta FBiH, stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju imaju mogućnost samostalno formirati izvršnu vlast na razini FBiH ([[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik FBiH]] i dva dopredsjednika te [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada FBiH]]).<ref name="Kronologija"/>
|