Smaragd: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Smaragd
Redak 1:
{{Infokutija mineral
[[Datoteka:Gachala Emerald.jpg|mini|desno|Jedan od najvećih brušenih smaragda na svijetu. Ima 858 karata. Nađen je 1967. u Kolumbiji. Nalazi se u Smithsonian institutu u Washingtonu]]
| ime = Smaragd
'''Smaragd''' (Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>(SiO<sub>3</sub>)<sub>6</sub>) je inačica dragog kamena [[beril]]a. Zelene je boje s kromom u tragovima, a ponekad i [[vanadij]]em. Izuzetno je cijenjen i po težini se smatra najvrijednijim [[dragi kamen|dragim kamenom]]. Beril ima tvrdoću 7,5 do 8 po [[Mohsova ljestvica|mohsovoj ljestvici]]. Ipak stvarna tvrdoća smaragda je manja zbog prijeloma i inkluzija. Većina smaragda ima dosta ubačenih čestica tako da se ipak lakše lome nego što bi se očekivalo po stupnju tvrdoće.
| kategorija = Oblik [[beril]]a
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Béryl var. émeraude sur gangue (Muzo Mine Boyaca - Colombie) 2.jpg
| slika_velicina =
| naslov = Smaragdni kristal (Muzo, [[Kolumbija]])
| formula = <chem> Be3Al2(SiO3)6 </chem>
| molarna_masa = 537,50
| boja = Zelene nijanse do bezbojna
| habitus = Masivni [[kristal]]
| sustav = [[Šesterokutna kristalna rešetka]]
| sraslaci =
| kalavost = Nesavršena na [0001]
| lom = Konhoidni prijelom
| zilavost =
| tvrdoca = 7,5 do 8
| sjaj = Staklast
| polish =
| indeks_loma = ''n<sub>ω</sub>'' = 1,564–1,595, <br> ''n<sub>ε</sub>'' = 1,568–1,602
| opticka_svojstva = Jednoosni (-)
| dvolom = ''δ'' = 0,004 do 0,007
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = Bijeli
| specificna_tezina =
| gustoca = Prosjek 2,76
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost = Proziran do neproziran
| drugo =
| reference = <ref name=Mindat>{{cite web |url=http://www.mindat.org/min-1375.html |title=Emerald at Mindat |publisher=Mindat.org |date=2010-07-19 |accessdate=2010-07-30 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100712200317/http://www.mindat.org/min-1375.html |archivedate=July 12, 2010 |df=mdy-all }}</ref>
}}
 
'''Smaragd''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''smaragdus'' od [[Grčki jezik|grč.]] ''σμάραγδος'' [λίϑος]) je zeleno obojeni oblik [[mineral]]a [[beril]]a (Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>(SiO<sub>3</sub>)<sub>6</sub>). Svoju smaragdnozelenu boju dobio je od primjesa [[krom]]ova oksida. Lijepi i čisti smaragdi ubrajaju se u najskupocjenije [[drago kamenje]] i [[brušenje|bruse]] se u različitim oblicima za [[nakit]]. Smaragd dolazi u [[pegmatit]]ima [[granit]]a. Glavna su nalazišta: [[Kolumbija]], [[Brazil]], [[Ural]] i zapadna [[Australija]]. U [[Stari vijek|starom vijeku]] najpoznatije ležište smaragda bilo je u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]]. <ref> '''smaragd''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56756] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 30. 8. 2020. </ref>
Smaragdi se javljaju u zelenoj i plavozelenoj boji. Postoji širok raspon jasnoće, koji ovisi od inkluzija i rascjepa [[kristal]]a.
 
Smaragd je izuzetno cijenjen i po težini se smatra najvrijednijim [[dragi kamen|dragim kamenom]]. Beril ima tvrdoću 7,5 do 8 po [[Mohsova ljestvica|Mohsovoj ljestvici]]. Ipak stvarna tvrdoća smaragda je manja zbog prijeloma i [[inkluzija]]. Većina smaragda ima dosta ubačenih [[čestica]] tako da se ipak lakše lome nego što bi se očekivalo po stupnju [[tvrdoća|tvrdoće]]. Smaragdi se javljaju u zelenoj i plavozelenoj boji. Postoji širok raspon jasnoće, koji ovisi od inkluzija i rascjepa [[kristal]]a. Najveću cijenu dostiže jasno kamenje s tamnom, ali živahnom bojom. Većina smaragda se ulji, da bi se poboljšala jasnoća. Ulje od [[Cedar|cedra]] često se rabi u tu svrhu, jer ima sličan [[indeks prelamanja]].
Najveću cijenu dostiže jasno kamenje s tamnom, ali živahnom bojom.
 
U [[antičko doba]] smaragdi su se vadili u [[Egipat|Egiptu]], [[Austrija|Austriji]] i u sjevernom [[Pakistan]]u. Rijedak tip smaragda zvan trapiš nalazi se u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Kolumbijski smaragdi su najcjenjeniji zbog jasnoće. Smaragdi se nalaze se i u [[Zambija|Zambiji]], [[Brazil]]u, [[Zimbabve]]u, [[Madagaskar]]u, [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Afganistan]]u i [[Rusija|Rusiji]]. Vrijednost smaragda ovisi o brušenju, boji, jasnoći i broju karata.
Većina smaragda se ulji, da bi se poboljšala jasnoća. Ulje od [[Cedar|cedra]] često se rabi u tu svrhu, jer ima sličan [[indeks prelamanja]].
 
== Umjetni smaragd ==
U antičko doba smaragdi su se vadili u [[Egipat|Egiptu]], [[Austrija|Austriji]] i u sjevernom [[Pakistan]]u. Rijedak tip smaragda zvan trapiš nalazi se u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Kolumbijski smaragdi su najcjenjeniji zbog jasnoće. Smaragdi se nalaze se i u [[Zambija|Zambiji]], [[Brazil]]u, [[Zimbabve]]u, [[Madagaskar]]u, [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Afganistan]]u i [[Rusija|Rusiji]]. Vrijednost smaragda ovisi o brušenju, boji, jasnoći i broju karata.
Smaragdi su rijetko i vrijedno [[drago kamenje]] i zbog toga se pokušalo s umjetnom proizvodnjom smaragda. Prvi uspješan komercijalni proizvođač sintetičkih smaragda bio je "Carroll Chatham". Drugi veliki proizvođač je "Pierre Gilson", koji ih proizvodi od 1964. Obično se rabi bezbojni [[beril]] za [[kristalizacija|kristalizaciju]]. Kristal raste oko 1 milimetar mjesečno, tako da se za 7 mjeseci proizvede smaragd veličine 7 milimetara. Prvi vrlo uspješan komercijalni smaragd prodavao se kao "Emerita" ili "Simeraldi", a proizvodnja je bila u [[Innsbruck]]u. Od 1965. do 1975 [["Union Carbide]]" proivodiproizvodi umjetne smaragde hidrotermalnim postupkom. Postižu rast trećine milimetra dnevno.
 
== Kulturna i povijesna uporaba ==
==Umjetni smaragd==
Smaragdi su rijetko i vrijedno [[drago kamenje]] i zbog toga se pokušalo s umjetnom proizvodnjom smaragda. Prvi uspješan komercijalni proizvođač sintetičkih smaragda bio je Carroll Chatham. Drugi veliki proizvođač je Pierre Gilson, koji ih proizvodi od 1964. Obično se rabi bezbojni [[beril]] za kristalizaciju. Kristal raste oko 1 milimetar mjesečno, tako da se za 7 mjeseci proizvede smaragd veličine 7 milimetara. Prvi vrlo uspješan komercijalni smaragd prodavao se kao "Emerita" ili "Simeraldi", a proizvodnja je bila u [[Innsbruck]]u. Od 1965. do 1975 [[Union Carbide]] proivodi umjetne smaragde hidrotermalnim postupkom. Postižu rast trećine milimetra dnevno.
 
==Kulturna i povijesna uporaba==
[[Datoteka:Emerald.png|mini|Smaragd sa heksagonalnom strukturom]]
Smaragd se smatra tradicionalnim dragim kamenom za one rođene u svibnju, kao i za rođene u znaku bika i raka.
 
== Smaragdno zelena kao pigment ==
{{glavni|Pigment}}
 
'''Smaragdno zelena''' je izumljena u Njemačkoj 1814. Uzimanjem [[Octena kiselina|octene kiseline]], miješanjem i kuhanjem s [[ocat|octom]], a zatim dodavanjem [[arsen]]a nastala je svijetla plavo-zelena nijansa. <ref>{{Cite web|url=http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/history/emerald.html|title=Pigments through the Ages - History - Emerald green|website=www.webexhibits.org|access-date=2020-03-01}}</ref> Tijekom 19. stoljeća pariško zelena boja, koja sadrži arsen, stavljala se na tržište kao smaragdno zelena. <ref>{{Cite web|url=https://janeaustensworld.wordpress.com/2010/03/05/emerald-green-or-paris-green-the-deadly-regency-paint/|title=Emerald Green or Paris Green, the Deadly Regency Pigment|date=2010-03-05|website=Jane Austen's World|language=en|access-date=2020-03-01}}</ref> Bila je poznata po tome što je uzrokovala smrt jer je bila popularna boja koja se koristila za [[tapete]]. Viktorijanske su žene ovu svijetlu boju koristile za [[Haljina|haljine]], a cvjećarice na lažnom [[Cvijet|cvijeću]].
 
Smaragdno zelena ([[Engleski jezik|eng]]. ''emerald'') ili švajnfurtska zelena uvedena je u upotrebu početkom 19. stoljeća. Ima svijetlozelenu nijansu, otrovna je i nepostojan prema [[svjetlost]]i i [[kiseline|kiselinama]], reaktivno se ponaša prema mnogim pigmentima. Zamijenjena je [[sintetika|sintetskim]] [[Organska kemija|organskim]] [[boja]]ma.
 
=== Viridian ===
{{glavni|Viridian}}
 
'''Viridian''' ili '''kromhidroksidna zelena''' je plavo-zeleni [[pigment]], [[Hidrati|hidratizirani]] kromov(III) oksid, srednje zasićenosti i relativno tamne nijanse. Sastoji se više od zelene nego plave [[boja|boje]]. Točnije, riječ je o tamnoj nijansi proljetno [[zelena|zelene]] boje. Viridian uzima svoje ime od [[Latinski jezik|latinskog]] ''viridis'', što znači "zeleno". <ref> Maerz and Paul ''A Dictionary of Color'' New York:1930 McGraw-Hill Page 18 See: "Table--Polyglot Table of Principle Color Names" Pages 18-19 </ref> Prva zabilježena upotreba viridiana kao naziva boja na engleskom jeziku bila je oko 1860. <ref>Maerz and Paul ''A Dictionary of Color'' New York:1930 McGraw-Hill Page 206; Color Sample of Viridian: Page 93 Plate 79 Color Sample K11</ref>
 
Kromhidroksidna zelena ili viridian se često naziva i '''emerod zelena''' ([[Francuski jezik|fra]]. ''vert emeraude''), što bi mogli prevesti kao '''smaragdno zelena'''. Vrlo brzo poslije pronalaska, sedamdesetih godina 19. stoljeća postala je tražena zelena boja. Kromhidroksidna zelena je dublje zelene obojenosti, prozirna i slabije pokrivne moći, otporna prema [[svjetlost]]i, [[alkalije|alkalijama]] i [[kiseline|kiselinama]]. Koristi se u svim [[tehnika]]ma [[slikarstvo|slikanja]]. [[Uljene boje|Uljana boja]] suši umjerenom brzinom iako se priprema s više [[vezivo|veziva]], a osušeni premaz je elastičan i postojan. Kromhidroksidna zelena prilikom zagrijavanja gubi vodu gradeći [[krom]]ov oksid blijeđe maslinaste nijanse. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>
 
== Slike ==
 
{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Gachala Emerald.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Emerald.png|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:5 Emeralds from Colombia.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Trapiche emerald (cropped).jpg|x180px|border]]
|-
[[Datoteka:Gachala Emerald.jpg|mini|desnoalign=center|Jedan od najvećih brušenih smaragda na svijetu. Ima 858 karata[[karat]]a. Nađen je 1967. u Kolumbiji. Nalazi se u Smithsonian institutu u Washingtonu[[Washington]]u.
|align=center|Smaragd sa [[Šesterokutna kristalna rešetka|heksagonalnom strukturom]] (šesterokutnom).
|align=center|[[Brušenje|Brušeni]] smaragd.
|align=center|Zvjezdasti smaragd iz [[Kolumbija|Kolumbije]].
|}
|}
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==