Inačica od 7. rujna 2020. u 11:29 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 92.955 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. rujna 2020. u 11:32 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 92.955 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Carl ritter.jpg\|mini\|'''Carl Ritter''']] '''Carl Ritter''' ([[Quedlinburg]], [[7. kolovoza]] [[1779.]]. -– [[Berlin]], [[28. rujna]] [[1859.]].), bio je [[Njemačka\|njemački]] geograf. Carl Ritter je uz sunarodnjaka Nijemca [[Alexander von Humboldt\|Alexandera von Humboldta]] jedan od osnivača suvremene [[geografija\|geografije]] (i [[Berlinsko geografsko društvo\|Berlinskog geografskog društva]]). Od [[1820.]]. do svoje smrti bio je predstojnik katedre za geografiju na [[Sveučilište u Berlinu\|Sveučilištu u Berlinu]]. Ritter je bio jedno od šestero djece, sin uglednog [[liječnik\|liječnika]] F.W. Rittera. U drugoj godini umire mu otac pa se upisuje na [[Schnepfenthal institut]], školu usredotočenu na proučavanje [[priroda\|prirode]] (očigledno pod utjecajem [[Jean-Jacques Rousseau\|Rousseauovih]] rukopisa o [[obrazovanje\|obrazovanju]] djece). To iskustvo utjecat će na Rittera kroz čitav život ostavljajući zanimanje za nove načine obrazovanja, uključujući i načine [[Johann Pestalozzi\|Johanna Pestalozzija]]. Zapravo su mnogi Ritterovi rukopisi utemeljeni na tri Pestalozzijeva stupnja u učenju: stjecanje gradiva, općenita usporedba gradiva i izgradnja sveobuhvatnog sustava. Nakon završetka vlastitog školovanja Ritter se upoznao s Bethmannom Hollwegom, bankarom iz [[Frankfurt na Majni\|Frankfurta]]. Dogovoreno je da bi Ritter trebao postati [[tutor]] Hollwegovoj djeci, ali da bi u međuvremenu trebao pohađati sveučilište na račun svojega zaštitnika. Svoje tutorske dužnosti započele su [[1798.]]., a nastavile su se sljedećih 15 godina. Između [[1814.]]. i [[1819.]]. godine, još uvijek boraveći u [[Göttingen]]u kako bi pazio svoje učenike, isključivo je započeo proučavati geografiju. Godine 1819. ~~godine~~ postao je profesor povijesti na Sveučilištu u Frankfurtu, a 1820. izvanredni profesor povijesti na Sveučilištu u Berlinu. Također je predavao na obližnjem vojnom koledžu. Ritter je svoje remek-djelo ''Die Erdkunde im Verhältnis zur Natur und zur Geschichte des Menschen'' (''Znanost o Zemlji u odnosu na [[priroda\|prirodu]] i [[povijest\|povijest]] čovječanstva'') u 19 svezaka napisao u razdoblju od [[1817.]]. -– [[1859.]]. Djelo obrađuje u izvanrednoj duljini temu utjecaja prirodne okoline na ljudsku aktivnost. Unatoč svojoj duljini djelo je ostavljeno nedovršenim u vrijeme Ritterove smrti pokrivajući samo [[Azija\|Aziju]] i [[Afrika\|Afriku]]. Ritterov utjecaj na geografiju bio je posebno značajan zbog stvaranja nove predodžbe samog predmeta. Po njegovom shvaćanju "geografija je vrsta [[fiziologija\|fiziologije]] i komparativne [[anatomija\|anatomije]] Zemlje: rijeke, planine, [[ledenjak\|ledenjaci]] itd. bili su toliko različiti organi, svaki sa svojim vlastitim odgovarajućim funkcijama; i kao što fizička građa čini čovjekov temelj karakterističan velikim dijelom tijekom njegova života, tako struktura svake zemlje čini najznačajniji element povijesnog napretka naroda."

Carl Ritter: razlika između inačica