Bugojno: razlika između inačica

 

Po [[Dolazak Hrvata|doseljenju Hrvata]], područje je dio [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevine Hrvatske]], kao dio [[Dolnji_kraji#Plivska_%C5%BEupa|župe Plive]]. Kasnije se spominje kao dio [[Dolnji kraji|Donjih Kraja]], a od sredine 13. stoljeća i osnivanja [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]], se dovodi u vezu s [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|hrvatskom banovinom u Bosni]].<br>

Još u vremenima srednjovjekovne istočnohrvatske države u Bosni, ovdje su djelovali [[bosanski franjevci|franjevci]]. Puno toga ukazuje na postojanje [[Franjevački samostan u Veseloj Straži|franjevačkog samostana]] u Veseloj Straži (danas Vesela kod Bugojna) u 15. stoljeću.<ref name="bosna srebrena">[https://web.archive.org/web/20160915015124/http://bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-fojnica/bugojno.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosna Srebrena] ''Bugojno – župa sv. Ante Padovanskoga '' (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> Kod lokacije Seone je 18 stećaka.<ref name="lupiga"/>

2010-ih otkriveni su na lokalitetu Crkvina crkve iz 13. stoljeća, dimenzija 35 m dužine i 20 m širine, zidova od sedre, debelih i do dva metra. Našao ju je mjesni poduzetnik [[Husein Smajić]] kopajući oveće umjetno jezero. O nađenim tragovima crkve postoje zapisi, a najstariji iz 1406. godine piše da je u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije „od sve Bosne“, koju je pohodio bosanski kralj Stjepan Ostoja. Malo dalje od ostataka crkve je Kik, vrlo strmo uzvišenje Kik, na kojem se nekada nalazio grad [[Vesela Straža]]. [[Kik]] je proglašen nacionalnim spomenikom BiH, ali ne obuhvaća područje Crkvine.<ref name="lupiga">[http://lupiga.com/vijesti/reportaza-izgubljeno-blago-musliman-a-hoce-da-se-crkva-napravi Lupiga.com] Reportaža - izgubljeno 'blago' „Musliman, a hoće da se crkva napravi“, 2014. </ref><ref>(bošnj.) [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/husejn-smajic-dajem-zemlju-za-gradnju-crkve Al Jazeera Balkans] Snježana Mulić-Softić: ''Husejn Smajić: Dajem zemlju za gradnju crkve '', 18. srpnja 2015. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> Kod konzerviranih ostataka srednjovjekovne crkve gradit će se od svibnja 2018. nova crkva.<ref>[http://volimjajce.com/index.php/2018/04/02/crkva-koja-spaja-ljude-bugojanskog-kraja/ Volim Jajce] Mirza Dajić: ''Crkva koja spaja ljude bugojanskog kraja'', 2. travnja 2018. (pristupljeno 5. travnja 2018.)</ref> Bio je trgovačkim središtem. Kroz Jajce pored Bugojna uz Vrbas, prema Fojnici i dalje vodio je [[Bosansko - makedonski put]]. Uzvodno Vrbasom nalazili su se rudnici srebra, bakra i željeza.

Bugojno je stvorilo je urbanu tradiciju prije osmanskih vremena, zbog čega je u vremenima austro-ugarske vlasti stekao osobine drukčije od gradova koje je odlikovala višestoljetna povijest orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada. Između sela [[Gračanica (Bugojno, BiH)|Gračanice]] i [[Kordići|Kordića]] sagrađen je grad [[Susid]]. <ref name="TZSB"/>

Crkva datira od 5. do 7. stoljeća, vjerojatno [[benediktinci|benediktinska]] i druga takva u BiH,<ref name="večernji">[http://www.vecernji.ba/huso-u-bugojnu-obnavlja-crkvu-iz-petog-stoljeca-952621 Večernji.ba] Željko Andrijanić: ''Huso u Bugojnu obnavlja crkvu iz petog stoljeća'', 27. srpnja 2014. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> po drugima crkva je iz 13. stoljeća a stradala je prije osmanskih osvajanja, između 1414. i 1437. Utvrda Vesela Straža potrajala je dulje. Iako su ju Osmanlije zauzele nakon pada Bosne, hrvatsko-ugarske snage vratile su ju u protunapadu. Sporazumom 1503. Vesela Straža pripada Turcima, no uskoro joj nestaje trag u povijesnim spisima. 2004. poravnavanjem platoa gdje je bila ta utvrda oštećen je ostatak kule Vesele Straže.<ref name="lupiga"/>