Veliki tihooceanski otok smeća: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 23:
Jedan je od pet odobalnih zona nagomilavanja plastike u svjetskim oceanima.<ref name=forbes/> Neki navode da bi trebalo još jedan otok smeća pridružiti ovoj skupini velikih. [[Otok smeća u Barentsovom moru|Šesti]] se nalazi unutar Arktičkog kruga u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]].<ref name=Niaounakis/> koji je povezan s [[Framski tjesnac|Framskim tjesnacem]].<ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=hWI8DgAAQBAJ&pg=PA3&lpg=PA3&dq="western+pacific+garbage+patch" Google Knjige] Michael Niaounakis: ''Management of Marine Plastic Debris'' , William Andrew, 4. srp 2017. str. 5 {{ISBN|9780323443999}}</ref> Procjenjivalo se da se godišnje u oceane iz rijeka izlijeva od 1,15 do 2,41 milijun tona plastike. Preko pola te plastike je gušće od vode, zbog čega ne tone. Jače plastike odolijevaju te otplove daleko na pučinu kamo ih odnose struje, sve dok se ne nakupe u prostirku izvan djelovanja struja. Ulaskom u divovski vrtlog prostirke, ne napuštaju ju više sve dok se ne raspadnu u mikroplastiku pod utjecajem sunca, erozije, valova i morskih organizama. Veliki otok tek je jedan u sjevernopacifičkom vrtlogu i u stvari je Istočni veliki tihooceanski otok smeća. Sjeverozapadno u [[suptropska konvergencijska zona|suptropskoj konvergencijskoj zoni]] nalazi se još jedan veliki [[Otok smeća u suptropskoj konvergencijskoj zoni sjevernog Tihog oceana|otok smeća]], a dalje ka zapadu je [[Zapadni tihooceanski otok smeća]], bliže japanskoj obali. I ostali svjetski oceani imaju velike akumulacijske zone smeća. Na sjevernoj polutci su dvije koje se kreću u smjeru kazaljke na satu, na sjevernom Tihom oceanu i sjevernom Atlantskom oceanu. Na južnoj polutci su tri i kreću se obrnuto od kazaljke na satu: u Indijskom oceanu, [[Južni veliki tihooceanski otok smeća|južnom]] Tihom i južnom Atlantskom oceanu.<ref name=forbes/> Na okretanje djeluju i [[termohalinska cirkulacija]] i [[Coriolisova sila]].
[[Ocean Cleanup Foundation]] i još šest sveučilišta su nakon trogodišnje studije ustanovili je 2019. da veliki otok otpada u Tihom oceanu ima 16 puta više otpada nego što se mislilo dotad. 1. lipnja 2019. bilo je oko 150 milijuna tona plastičnog otpada te između Havaja i Kalifornije oko 1,8
Premda je visoka koncentracija plastičnih komadića, ovaj otok smeća je maglovita strka velikih i malih plastičnih komadića koji se prostiru do 33 metra u dubinu. Postao je omiljenim odredištem turista koji vole obilaziti mjesta ekoloških katastrofa.<ref name=Niaounakis>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=hWI8DgAAQBAJ&pg=PA3&lpg=PA3&dq="western+pacific+garbage+patch" Google Knjige] Michael Niaounakis: ''Management of Marine Plastic Debris'' , William Andrew, 4. srp 2017. str. 3 {{ISBN|9780323443999}}</ref>
| |||