Papige: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
aloo
Redak 15:
}}
 
pipi pupu čeeeeek no gay
'''Papige''', '''papagaji''' (ponekad i '''prave papige''') (Psittacidae) porodica su ptica iz [[red (taksonomija)|red]]a [[papigašice|papigašica]]. U ovu porodicu ubraja se najveći dio [[vrsta]] iz ovog reda, iznimka su samo [[kakadui]], iako se u novije vrijeme u zasebnu porodicu ([[Strigopidae]]) svrstava [[kea (papiga)|kea]] (s više podvrsta), [[kaka]], [[tankokljuni nestor]] i [[kakapo]]<ref>Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 2006. {{ISBN|953-6036-38-X}}</ref>, koje nastanjuju samo [[Novi Zeland]].
 
Mnogo vrsta spada u ovu porodicu, koja je jedna od dvije "tradicionalne" porodice reda [[Psittaciformes]]. Druga porodica je [[Cacatuidae]] ([[kakadui]]). Pravi papagaji su rasprostranjeniji od kakadua, i nastanjuju Južnu i Centralnu Ameriku, južni dio Sjeverne Amerike, Afriku, [[Madagaskar]], Južnu i Jugoistočnu Aziju, Australiju i Polineziju. Staništa su, u principu, nizijske tropske i subtropske šume i šumski predjeli; ponegdje u planinskim šumama i otvorenim travnatim staništima. Smatra se da se porodica pravih papagaja dijeli na dvije potporodice: [[Psittacinae]] ([[obične papige]]) i [[Loriji|Loriinae]] ([[loriji]]).
 
== Izgled i ponašanje ==
[[Datoteka:Bronze-winged Parrot (Pionus chalcopterus).jpg|240px|thumb|right|''[[Pionus chalcopterus]]'']]
Prave papige razlikuju se od kakadua nedostatkom kukmice koju mogu uspraviti, što je odlika svih kakadua. Umjesto toga, niz vrsta pravih papiga može uspraviti [[pero|perje]] na zatiljku i/ili vratu. Boja perja ovih ptica jako varira, od jednobojnih zagasito smeđih, pa do vrlo živih i sjajnih boja. Većina vrsta je uglavnom zelene boje s mrljama izraženih boja, svijetložute, crvene ili plave. Druge su većinom bijele i žute, a nekoliko ih je i plave boje. Sve vrste ove porodice imaju tzv. "Dyckovu teksturu", strukturni element pera na kojem se lomi svjetlost<ref>Joseph Michael Forshaw: ''Australische Papageien - Band 1.'' Izdanje na njemačkom jeziku (2003.), strana 248</ref> Pored toga, nemaju [[žučni mjehur]], a [[karotida]] je vrlo jednostavne građe.
 
Mužjaci i ženke su obično slični po izgledu, ali postoje neke značajne iznimke. Papagaji se dosta razlikuju po veličini, od malih patuljastih papagaja teških oko 10 [[gram|gr]], do odraslih mužjaka [[kakapo]]a (koji se danas uglavnom ne svrstava u ovu porodicu) težine i do 3 [[kilogram|kg]] (300 puta veći). Mnogo se razlikuju i po obliku i veličini. Mogu biti dugi od 9 do 100 [[centimetar|cm]]. Dok su neki graciozni, drugi su maleni i zdepasti. Iako postoji nekoliko netipičnih vrsta, poput australskog nadzemnog papagaja, za kojeg se smatra da voli samoću, većina papagaja su društvene ptice koje se obično mogu vidjeti u parovima, u porodičnim grupama ili u manjim [[jato|jatima]]. Mnoge vrste papagaja zajedno i spavaju.
 
Izuzetno su vokalne ptice, s uglavnom grubim i nemelodičnim glasovima. U zatočeništvu neke vrste postaju vješte u vokalnom izražavanju. Prvenstveno se hrane plodovima, sjemnjem, pupoljcima, nektarom i peludom; ponekada jedu i kukce.
 
Pri šepurenju neki papagaji koriste fluorescentno perje da bi privukli partnere. Jaja 1 do 8, zavisi od vrste. Inkubacija traje 17-35 dana. [[Gnijezdo]] je obično u dupljama drveća, nekada u rupama litica, zemlji ili termitištima. Neke vrste se gnijezde zajedno u visokoj travi ili u gnijezdima od grančica. Veliki broj vrsta je [[monogamija|monogaman]].
 
== Potporodice i neke poznatije vrste ==
:'''[[Loriji]]'''
* [[Crni lori]] (''Chalcopsitta atra'')
* [[Papuanski lori]] (''Charmosyna papou'')
* [[Patuljasti lori]] (''Charmosyna wilheminae'')
* [[Ljubičastokruni lori]] (''Glossopsitta porphyrocephala'')
* [[Zelenoleđi lori]] (''Trichoglossus haematodus'')
* [[Krljuštogrli lori]] (''Trichoglossus cholorolepidotus'')
* [[Stefanov lori]] (''Vini stepheni'')
* [[Plavoprugi lori]] (''Eos reticulata'')
Ukupno 54 vrste u 12 rodova.
 
:'''[[Obične papige]]'''
* [[Hijacintna ara]] (''Anodorhynchus hyacinthinus'')
* [[Carska amazona]] (''Amazona imperialis'')
* [[Crvenorepa amazona]] (''Amazona brasiliensis'')
* [[Tukumanska amazona]] (''Amazona tucumana'')
* [[Ljubičastoprsa amazona]] (''Amazona vinacea'')
* [[Tamaulipska amazona]] (''Amazona viridigenalis'')
* [[Modro-žuta ara]] (''Ara ararauna'')
* [[Modrogrla ara]] (''Ara glaucogularis'')
* [[Zelenokrila ara]] (''Ara chloropterus'')
* [[Zelena ara]] (''Ara ambiguus'')
* [[Crveno-modra ara]] (''Ara macao'')
* [[Crni papagaj]] (''Coracopsis nigra'')
* [[Australska papiga]] ''Melopsittacus undulates'')
* [[Plavokrili papagaj]] (''Neophema chrysostoma'')
* [[Penant]] (''Platycercus elegans'')
* [[Crvena rozela]] (''Platycercus eximus'')
* [[Žako]] (''Psittacus erithacus'')
* [[Mala aleksandra]] (''Psittacula krameri'')
Ukupno 265 vrsta u 57 rodova.
 
== Galerija ==