Obična mirta: razlika između inačica

Obrisano 1.327 bajtova ,  prije 2 godine
m
uklonjena promjena suradnika 151.252.232.59 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko
m (uklonjena promjena suradnika 151.252.232.59 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko)
Oznaka: brzo uklanjanje
 
Obična mirta je [[zimzelen]]a [[grm]]olika [[biljka]], [[bijelo]]g [[cvijet]]a i sitnog [[modro]]g [[plod]]a koja može narasti do visine 5 metara. [[List]]ovi su dugi 3-5 cm, jednostavni su, bez palistića, nasuprotni, zimzeleni i kožasti. Listovi imaju ugodan eteričan [[miris]], te se vrste ove porodice ubrajaju u [[začin]]sko bilje. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, višesimetrični, sa 5 lapova i 5 [[latica]]. [[Prašnik]]a je mnogo, a plodnica je podrasla s mnogo [[sjeme]]nih [[zametak]]a. Plod je mnogosjemena [[boba]] ili [[tobolac]].
 
==Uporaba==
Zbog sadržaja eteričnog ulja ( mirtol , koji sadrži mirtenol i geraniol te druge manje aktivne sastojke ), tanine i smole , zanimljiva je biljka s aromatičnim i ljekovitim svojstvima . Mirti se pripisuju balzamična , protuupalna , adstrigentna , blago antiseptička svojstva , stoga se koristi za liječenje bolesti koje utječu na probavni i dišni sustav. destilacijom lišća i cvjetova dobiva se tonik losion za eudermijsku upotrebu. Prinos esencijalnog ulja destilacije mirte prilično je nizak.
 
Najvažniji dio biljke predstavljaju bobice koje se koriste za pripremu likera od mirte , dobivenog alkoholnom infuzijom bobica . Rjeđi liker je dobiven hidroalkoholnom infuzijom mladih izbojaka, pogrešno zamijenjen s varijantom likera od mirte dobivenog infuzijom nepigmentiranih sorti .Kod nas se bobe mirte rijetko beru. Listovi i pupoljci se također mogu koristiti kao začin.
 
U sardinskoj gastronomskoj tradiciji mirta je važan začin za aromatiziranje nekih vrsta mesa: grančice se tradicionalno koriste za aromatiziranje pečenog odojka, pečene ili kuhane peradi, govedine i nadasve za jela na bazi ptica (drozd, kos, čvorak). Mnogo je rjeđa, ali ne manje ukusna upotreba mirte kao začina za rižoto.
 
==Dodatna literatura==
Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.agr.hr/cro/ustrojstvo/zavodi/8/szab/opis_porodica.php Samoniklo začinsko i aromatično bilje našeg Jadrana]
https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Myrtus+communis
 
[[Kategorija:Myrteae]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Kanarskih otoka]]
[[Kategorija:Flora Istočnoegejskih otoka]]