Ribanje i ribarsko prigovaranje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Dodatak članku, izvor. |
||
Redak 1:
[[File:Ribanje i ribarsko prigovaranje title page.jpg|thumb|Ribanje i ribarsko prigovaranje title page]]
[[Datoteka:Hektorovic notes.gif|mini|desno|Dvije [[Bugarštica|bugarštice]] iz prvog izdanja ''Ribanja i ribarskog prigovaranja''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". Hrvatski arheolog Domagoj Nikolić citira ovaj zapis, da su dva ribara Hektoroviću pjevala na
'''Ribanje i ribarsko prigovaranje''' najvažnije je djelo [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]] dovršeno 14. siječnja 1556. godine, a objavljeno je 1568. u [[Venecija|Veneciji]]. Ribanje je narativni spjev u tri dijela u kojem Hektorović opisuje svoj trodnevni put od [[Hvar|Hvara]] do [[Brač|Brača]] i [[Šolta|Šolte]], put na kojem su ga pratili i pravili mu društvo hvarski ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet.▼
▲'''Ribanje i ribarsko prigovaranje''' najvažnije je djelo [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]] dovršeno 14. siječnja 1556. godine, a objavljeno je 1568. godine u [[Venecija|Veneciji]]. Ribanje je narativni spjev u tri dijela u kojem Hektorović opisuje svoj trodnevni put od [[Hvar|Hvara]] do [[Brač|Brača]] i [[Šolta|Šolte]], put na kojem su ga pratili i pravili mu društvo hvarski ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet.
== O djelu ==
Kao književna vrsta ''Ribanje'' u hrvatskoj je književnoj historiografiji različito određivano: nazivano je poslanicom, ponekad ribarskom eklogom ili idiličnim spjevom, a drugi put realističnim izvješćem s puta ili dokumentarnim [[putopis]]om.
Line 13 ⟶ 15:
S osobitom pomnjom i zanimanjem zabilježio je Petar Hektorović i pjesme koje su [[ribar]]i putem pjevali: to su dvije bugarštice ([[bugarštica]] - balada o [[Kraljević Marko|Marku Kraljeviću]] i bratu mu Andrijašu, u kojoj se tematizira motiv bratoubojstva i koja je jedna od najzanimljivijih baladnih pjesama hrvatske usmene poezije, te bugarštica o Radoslavu Siverincu) i tri kratke pjesme, zdravice ili počasnice, što ih ribari pjevaju naizmjence. Tako je Ribanje i ribarsko prigovaranje djelo koje čini zanimljivu i estetski vrijednu sintezu, spoj umjetničke i [[folklor]]ne književnosti.
Djelo
== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"[[Stipe Botica|Botica]] ističe da je „sarpski način“, koji se navodi u djelu, samo intonacijska kategorija, a ne pripadonosna oznaka."''<ref>Valentina Sabolić, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A4865/datastream/PDF/view ''Folklorni motivi u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića: završni rad''], mentor: prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Preddiplomski dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti i Hrvatskog jezika i književnosti, Osijek, 2019., str. 17., pristupljeno 11. rujna 2020.</ref>
== Izvori ==
|