Bugarštica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Dodatci članku, izvor. |
||
Redak 1:
{{Jubilarni članak|208.000}}
{{Izdvojeni članak|rujan – listopad 2019.}}
[[Datoteka:Hektorovic notes.gif|mini|desno|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". Hrvatski arheolog Domagoj Nikolić spominje ovaj zapis, da su dva ribara Hektoroviću pjevala na
'''''Bugarštica''''' ili '''''bugaršćica'''''{{fusg|
== Etimologija ==
Line 10 ⟶ 11:
* Znanstvenici kao što su [[Vatroslav Jagić]], [[Tomo Maretić]] i [[Matija Murko]] tvrde da naziv potječe od korijena ''bugar'' ([[Bugari]]n), ukazujući na smjer širenja ''bugarštice'' iz područja današnje [[Bugarska|Bugarske]] i [[Srbija|Srbije]] prema [[Jadransko more|Jadranskome moru]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–14}} Druga imena poput ''pjesan bugarska'', koja znanstvenici tumače kao "bugarska pjesma"<ref name=chadwick>Munro Chadwick, Nora K. Chadwick (2010.) ''The Growth of Literature''. Cambridge University Press. [https://books.google.com/books?id=Ds2oBKF_FrUC&pg=PA454 str. 454–455.]</ref> i ''sarpskim načinom'', tj. "srpskim načinom"{{sfn|Kožić|1994|p=205}}, dana su tim pjesmama.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=41}}
* Znanstvenici poput [[Ivan Slamnig|Ivana
* Prema trećoj teoriji koju podržavaju [[Đuro Daničić]], [[Vladan Nedić]], [[Miroslav Pantić]] i [[Josip Kekez]] naziv potječe od glagola ''bugariti'', koji znači "tužno pjevati" i vjerojatno dolazi od [[Latinski jezik|latinskih]] glagola ''bucculare'' i ''boccalone'', koji znače "početi pjevati" i "vikati, jecati".{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–15}} Glagol "bugariti" također je bio prisutan u [[Istra|Istri]] i na [[Cres]]u, gdje je značio "glasno ili monotono pjevanje".{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=32}}
* [[
== Podrijetlo ==
O podrijetlu ''bugarštice'' postoji nekoliko teorija:
* Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] neki znanstvenici raspravljali su o djelomičnom ([[Vatroslav Jagić]], [[
*
* Makedonski etnograf [[Krste Petkov Misirkov]] je u ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] raspravljao da je stil pjesama nastao kao rezultat bugarskoga glazbenoga utjecaja na hrvatsko i srpsko pjesništvo tijekom [[Srednji vijek|Srednjeg Vijeka]].<ref>К. Мисирков. Южнославянските епически сказания за женитбата на крал Марко сред южните славяни, Odesa, 1909., str. 6.; К. Мисирков. Народният ни епос и Македония. – Развитие, II, 2. i 3. knjiga, veljača i ožujak 1919., str. 80.; К. Мисирков. Крали Марко. – Илинден, III, 12. broj, 25. ožujka 1923.</ref> Ovu hipotezu je teško potvrditi, pošto nema zapisa bugarskih srednjovjekovnih pjesama.<ref name=chadwick/> [[Maurice Bowra]] je raspravljao da je šesnaesterac ''bugarštice'' bio bugarskoga podrijetla jer su [[Bugari]] koristili osmerac, a osmerac može činiti polovicu šesnaesterca.<ref>Prague essays: presented by a group of British historians to the Caroline University of Prague on the occasion of its six-hundredth anniversary, Robert William Seton-Watson, Clarendon Press, 1949., str. 130.</ref>
Line 26 ⟶ 27:
* Zbog feudalnih likova i tradicija, neki su znanstvenici raspravljali da je podrijetlo ''bugarštice'' plemićko, a ne pučko.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=23., 34}}
* [[Maja Bošković-Stulli]] je u sintezi iz [[2004.]] godine zaključila da je pretežito područje podrijetla bilo na jugu kraj obale [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] sa stilom djelomično raspoznatljivim s onima na natpisima sa [[Stećci|stećaka]], s utjecajem latinskog baladnog pjesništva sa sadržajem iz latinskih i mađarskih povijesnih kronika.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=16–21., 25–32., 44}}
== Povijest ==
''Bugarštica'' se smatra kao dio starijega sloja južnoslavenske usmene književnosti koja je postojala od najvjerojatnije prije [[14. stoljeće|14. stoljeća]], sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prvi zapis neke bugarštice zabilježio je [[1497.]] godine talijanski pjesnik [[Rogeri de Pacienza di Nardò]] u svojem djelu ''Lo Balzino'',<ref>{{citation |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/rogeri-de-pacienza_(Dizionario-Biografico)/ |language=Italian |first=Cristiana Anna |last=Addesso |title=Rogeri de Pacienza |encyclopedia=Dizionario Biografico degli Italiani (DBI) |year=2017 |publisher=[[Treccani|Istituto dell'Enciclopedia Italiana]] |volume=88}}</ref> On je bio prisutan tijekom izvedbe jedne ''bugarštice'' koju je nakon [[Kolo (ples)|kola]] izvodilo trideset Slavena koji su se naselili u mjestu [[Gioia del Colle]]. ''Bugarštica'' je izvedena u čast kraljice [[Izabela od Balza|Izabele od Balza]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=37–40}}{{sfn|Šimunović|1983|p=53–54., 67}}<ref name="MundalWellendorf2008">{{cite book|last=Petrović|first=Sonja|editor=Else Mundal, Jonas Wellendorf|title=Oral Art Forms and Their Passage Into Writing|url=https://books.google.com/books?id=dPBPHVf3kdoC|year=2008|publisher=Museum Tusculanum Press|isbn=978-87-635-0504-8|page=98|chapter=Oral and Written Art Forms in Serbian Medieval Literature}}</ref><ref>{{cite book|last=Ređep|first=Jelka|title=Сибињанин Јанко: легенде о рођењу и смрти|trans-title=Sibinjanin Janko: Legends of Birth and Death|url=https://www.rastko.rs/rastko-hu/umetnost/knjizevnost/naslovi/SibinjaninJanko/index.html|year=1992|publisher=Književno-umetnička zadruga "Slavija"|location=Novi Sad}}</ref> Pjesma je govorila o zatvorenju [[Kraljevina Ugarska|mađarskog]] [[vojvoda|vojvode]] [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]]. Njega je zarobio [[Đurađ Branković]] [[1448.]] godine u [[Smederevska utvrda|Smederevskoj utvrdi]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=37–38}}
Između [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] prikupljane su iskljućivo u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Boka kotorska|Boka kotorskoj]] te [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. {{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=32}} Njihov prvi skupljač, [[Petar Hektorović]], objavio je dva osobito poznata zapisa u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''.<ref name="LZMK" /> Zabilježio je da ih pjevaju ribari Paskoj i Nikola kako bi si kratili vrijeme prilikom veslanja. [[Petar Hektorović]] je pisao [[Mikša Pelegrinović|Mikši Pelegrinoviću]] kako su ovakve pjesme česte, te da postoji drugi i stariji način pjevanja tih pjesmi. Hektorović je čak i smatrao da su ribari naučili te pjesme od nekoga drugog.{{sfn|Bošković-Stulli|1970|p=107–109}} Drugi pjesnici i svećenici kao što su: [[Juraj Baraković]], [[Juraj Križanić]], [[Petar Zrinski]], [[Nikola Ohumućević]], [[Đuro Matijašević]], [[Julije Balović]],<ref>{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 |language=Croatian |first=Tatjana |last=Radauš |title=Balović, Julije |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1983 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> [[Andrija Zmajević]], [[Josip Betondić]]<ref>{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1875 |language=Croatian |first=Miljenko |last=Foretić |title=Betodić, Josip |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1983 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> i drugi su ih također prikupljali.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=9–11., 34}} Objavili su ih u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Franc Miklošič]], [[Alexander Hilferding]] i u potpunosti [[
== Karakteristike ==
Line 116 ⟶ 117:
</poem>
<div style="clear:left;"></div>
== Vidi još ==▼
* ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''▼
* [[Međunarodni festival klapa Perast]]▼
* ''[[Hasanaginica]]''▼
== Napomene ==
#{{fusd|n1}}''"[[Stipe Botica|Botica]] ističe da je „sarpski način“, koji se navodi u djelu, samo intonacijska kategorija, a ne pripadonosna oznaka."''<ref>Valentina Sabolić, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A4865/datastream/PDF/view ''Folklorni motivi u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića: završni rad''], mentor: prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Preddiplomski dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti i Hrvatskog jezika i književnosti, Osijek, 2019., str. 17., pristupljeno 11. rujna 2020.</ref>
== Izvori ==
Line 134 ⟶ 141:
* {{citation|last=Miletich|first=John S.|author-link=John S. Miletich|title=The Bugarštica: a bilingual anthology of the earliest extant South Slavic folk narrative song|url=https://books.google.com/books?id=nMRiAAAAMAAJ|year=1990.|publisher=University of Illinois Press|isbn=978-0-252-01711-7}}
* {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/45862?lang=en |language=Croatian |last=Šimunović |first=Petar|author-link=Petar Šimunović |title=Sklavunske naseobine u južnoj Italiji i naša prva zapisana bugaršćica |year=1984. |journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |publisher=Institut za etnologiju i folkloristiku|volume=21 |issue=1 |pages=54–68. |via=Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}}
▲== Vidi još ==
▲* ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''
▲* [[Međunarodni festival klapa Perast]]
▲* ''[[Hasanaginica]]''
[[Kategorija:Hrvatska lirika]]
|