Slavonski Brod: razlika između inačica

Godine 1694. sagrađen je drveni [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevački samostan]] koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun [[Trenk]], zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.

[[Splavarska ulica]] u Slavonskom Brodu jedina je takva u Hrvatskoj. Čine ju osamdesetak splavi poredanih jedan do drugog na rijeci Savi, od centra grada do gradskog kupališta "Poloj".

[[Brodski kej|Šetnica uz rijeku Savu]] ili popularno brodski Kej jedna je od najdužih i najljepših šetališta uz rijeke u Hrvatskoj. Njezina duljina iznosi 2,5 km i prostire se od ušća rijeke Mrsunje u Savu do gradskih bazena. Prilikom izgradnje novih 600 m pronađeni su brojni arheološki ostatci. Na šetnicu se nastavlja štalište koje prati Savu Splavarskom ulicom skroz do "Poloja" čime se dobiva 5 km dugo neprekinuto šetalište u kojem uživaju brojni Brođani. Šetnica je ukrašena brojnim grafitima, a tu se nalazi i kip Potjeha lika iz Ivanine bajke "Kako je potjeh tražio istinu".

Višenamjenska [[športska dvorana Vijuš]], kapaciteta 2.200150 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje.
[[Datoteka:Dvorana vijuš.jpg|mini|Dvorana Vijuš u noći|alt=|središte|400x400px]]