Gnojivo: razlika između inačica

Gnojiva sadrže uglavnom u različitim omjerima, 3 glavna [[biogeni elementi|biogena elementa]] ([[dušik]], [[fosfor]], [[kalij]]), i sekundarne biogene elemente ([[kalcij]], [[sumpor]], [[magnezij]]), a ponekad i [[mikroelement|elementi u tragovima]], koji su korisni za oplodnju: [[bor]], [[klor]], [[mangan]], [[željezo]], [[cink]], [[bakar (element)|bakar]] i [[molibden]].

 

 

== Prirodna gnojiva ==

 

Humus je organska tvar nastala mikrobiološkim procesima razgradnje organskih tvari uginulih biljaka i životinja te sineteze novih organskih tvari. Razgradnjom humusne tvari iz organskih spojeva koji sadržavaju [[dušik]], [[fosfor]], i [[sumpor]] nastaju norganske tvari nitrati, fosfati, sulfati, topljive u vodi i na taj način dostupne biljakama. Proces pretvorbe organskih ostataka u humusnu tvar, a zatim humusne tvari u jednostavne mineralne tvari naziva se mineralizacijom. Procesom mineralizacije organskih tvari, oslobađaju se biljna hraniva, koja ulaze u novi ciklus rasta i razvoja biljaka.

Biljke hranjive tvari crpe iz tla pa se količina tih tvari tijekom vremena u tlu smanjuje. Manjak ili djelomični nedostatak biljnih hraniva u tlu nadoknađuje se gnojenjem tla. Uz gnojiva prirodnog podrijetla, za prihranjivanje tla rabe se i umjetna gnojiva.

 

== Umjetna gnojiva ==

 

Osim navedenih, mineralna gnojiva mogu sadržavati i magnezij, cink, sumpor, bor i druge tvari, prijeko potrebne za pravilan rast i razvoj biljaka.

 

=== Umjetna gnojiva i okoliš ===