Aja Sofija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
new pic
Ispravio sam grešku.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 26:
 
== Povijest==
Aja Sofija je građena je od 408. do 415. godine. Dovršena je 10. listopada 415. godine, ali je uništena u požaru usred [[Pobuna Nika|pobune Nika]] [[532.]], kada je [[bizant]]ski [[car]] [[Justinijan I.]] zamalo izgubio prijestolje. No, on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina do ([[537.]]) i odmah je postigla svjetsku slavu. Na njenoj izgradnji radilo je preko 10.000 radnika. Gradili su je arhitekt [[Antemije iz Trala]] i matematičar [[Izidor iz Milet]]a. Njena unjutrašnjostunutrašnjost je 70x75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu promjera 32 metra na visini od 65 metara.
 
Aja Sofija je prva kupola na pandantivima (sferični trokuti kojima se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik), koja je bila izgrađena do tih razmjera da je zato postala od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije za građevine na zapadu. Bila je krunidbena crkva bizantskih careva. Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanske]] okupacije grada [[1453.]] crkva je prenamijenjena u džamiju, a izvana su dodana četiri [[minaret]]a. Mozaici, koji su postojali u crkvi, prekriveni su vapnom. Njen utjecaj na gradnju kasnijih osmanskih džamija je lako vidljiv. Aju Sofiju je [[1935.]]. godine [[Kemal Atatürk|Mustafa Kemal Atatürk]] dao pretvoriti u [[muzej]]. Dana 10. srpnja 2020. [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğan]] je poništio tu odluku i Aju Sofiju vratio u džamiju. Pokraj crkve nalazi se grob cara [[Konstantin I. Veliki|Konstantina Velikog]].