Inačica od 9. srpnja 2020. u 09:47 uredi Faroski kantaduri (razgovor \| doprinosi) 1 edit Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. rujna 2020. u 05:03 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Faroski kantaduri''', muško su pjevačko društvo s [[otok]]a [[Hvar]]a. Njeguju tradiciju sakralnog i pučkog pjevanja [[Stari Grad\|Staroga Grada]] na otoku Hvaru.<ref>Vesna Bihar, [https://hkm.hr/vijesti/faroski-kantaduri-u-egiptu-puce-moj-orio-se-na-hrvatskom-jeziku-podno-sinaja/ 'Faroski kantaduri' u Egiptu - "Puče moj" orio se na hrvatskom jeziku podno Sinaja], hkm.hr, 16. listopada 2019., pristupljeno 19. rujna 2020.</ref> U svojoj bogatoj i raznolikoj kulturnoj povijesti, otok Hvar je nositelj onog ponajboljeg mediteranskog kulturnog naslijeđa i tradicije. Počeci njegove kulture sežu u davna vremena još od starih Grka, Rimljana, Ilira do Hrvata. To veliko bogatstvo dobilo je izraz u svim oblicima umjetnosti među kojima glazba, kao jedan od oblika pučkog izričaja, zauzima posebno mjesto. Predstavljajući ovu bogatu kulturnu, crkvenu baštinu pučke glazbene tradicije, jedinstvenu u svjetskim razmjerima, Faroski kantaduri nastoje Vam prikazati samo dio bogate pučke glazbene tradicije otoka Hvara.▼ ~~Faroski kantaduri su svojim kontinuitetom djelovanja oteli zaboravu mnoge izvorne napjeve njegujući tradiciju, prije svega, spontanog klapskog višeglasnog pjevanja.~~ ~~Kantaduri njeguju glazbeno naslijeđe svjetovnog, ali i religioznog karaktera pa se može, ugrubo reći da njeguju napjeve nastale “od oltara do konobe“.~~ Za izvođenje napjeva Puče moj možemo reći da spada u ponajbolje primjere pučke glazbene tradicije na cijeloj hrvatskoj jadranskoj obali. Izvođenje je zamišljeno na način kako se izvode oratoriji u crkvama sa izvjesnim specifičnim scenskim pokretom što ga izuzima iz čistog oratorijskog načina prezentiranja glazbe. Godine 2000. snimili su CD s korizmenim napjevima iz Staroga Grada i Vrbanja na otoku Hvaru pod nazivom Za križem koji je 2002. godine doživio reizdanje od Arcana-e, renomirane diskografske kuće iz Pariza, specijalizirane za staru glazbu. Tekst napjeva s CD-a, Arcana prevodi na pet svjetskih jezika, a dostupan je na tržištu 17 država svijeta. Na festivalu Midem u Cannes-u 2002., nosač zvuka Za Križem, dobiva najbolju moguću ocjenu, 5 zvjezdica za kvalitetu izrade CD-a i kvalitetu izvođenja.▼ Za uspjehe u svome radu,1999. godine, Faroski su kantaduri dobili i priznanje od Grada Starog Grada za neprekidni tridesetogodišnji rad i djelovanje te vrijedan, nesebičan i izniman doprinos u njegovanju, očuvanju i promicanju kulturne baštine grada Starog Grada, izvornog načina pjevanja dalmatinskih pjesama i crkvenih napjeva Velikog tjedna. ▼ ~~2000-te godine o Faroskim kantadurima je snimljen 45-to minutni dokumentarni film SVETI GLASOVI scenarista i redatelja Petra Krelje.~~ 2003. godine, Splitsko – dalmatinska županija dodijelila im je županijsku nagradu za izniman doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije pučkog crkvenog pjevanja izvornih dalmatinskih napjeva. ▼ ~~Njegujući izvorne pučke i sakralne napjeve našeg otoka, tijekom proteklog razdoblja Faroski kantaduri izrasli su u jedan od kvalitetnijih amaterskih vokalnih ansambla u Hrvatskoj.~~ Prigodom 10-te obljetnice djelovanja, godine 2005. izdana je monografija Faroski kantaduri.▼ Godine 2004. izdaju CD»Starogrojčice» sa starim, skoro zaboravljenim, dalmatinskim pjesmama u izvorno pučkom izričaju. Napjevi predstavljeni na tom CD-u tipični su primjeri pjevanja u literaturi opisanog terminom spontano klapsko pjevanje ili «kantonje po uhu». == O Faroskim kantadurima == Na spomenutim CD-ima je zabilježen jedan manji dio sveukupne glazbene baštine, te je u okviru projekta očuvanja kulturne baštine 2008. izdan i novi CD Faroskih kantadura sa kolendarskim i božićnim pjesmama pod nazivom „Kad se Bog čovik učini“. ▲ U svojoj bogatoj i raznolikoj kulturnoj povijesti, otok Hvar je nositelj onog ponajboljeg [[mediteran]]skog kulturnog naslijeđa i tradicije. Početci njegove kulture sežu u davna vremena još od starih Grka, Rimljana, Ilira do Hrvata. To veliko bogatstvo dobilo je izraz u svim oblicima umjetnosti među kojima glazba, kao jedan od oblika pučkog izričaja, zauzima posebno mjesto. Predstavljajući ovu bogatu kulturnu, crkvenu baštinu pučke glazbene tradicije, jedinstvenu u svjetskim razmjerima, Faroski kantaduri nastoje ~~Vam~~ prikazati samo dio bogate pučke glazbene tradicije otoka Hvara. Nastali su na temeljima klape Garmica koja je osnovana [[1969.]] godine.<ref name="stari-grad.hr">[https://stari-grad.hr/?show=11437&nid=19287 Faroski kantaduri u Švedskoj], stari-grad.hr, 22. ožujka 2007., pristupljeno 19. rujna 2020.</ref> Faroski kantaduri su svojim kontinuitetom djelovanja oteli zaboravu mnoge izvorne napjeve njegujući tradiciju, prije svega, spontanog klapskog višeglasnog pjevanja. Kantaduri njeguju glazbeno naslijeđe svjetovnog, ali i religioznog karaktera pa se može, ugrubo reći da njeguju napjeve nastale “od oltara do konobe“. Za izvođenje napjeva Puče moj možemo reći da spada u ponajbolje primjere pučke glazbene tradicije na cijeloj hrvatskoj jadranskoj obali. Izvođenje je zamišljeno na način kako se izvode oratoriji u crkvama s izvjesnim specifičnim scenskim pokretom što ga izuzima iz čistog oratorijskog načina prezentiranja glazbe. Godine [[2000.]] snimili su CD s korizmenim napjevima iz Staroga Grada i Vrbanja na otoku Hvaru pod nazivom Za križem koji je [[2002.]] godine doživio reizdanje od Arcana-e, renomirane diskografske kuće iz Pariza, specijalizirane za staru glazbu. Tekst napjeva s CD-a, Arcana prevodi na pet svjetskih jezika, a dostupan je na tržištu 17 država svijeta. Njegujući izvorne pučke i sakralne napjeve svojega otoka, tijekom proteklog razdoblja Faroski kantaduri izrasli su u jedan od kvalitetnijih amaterskih vokalnih ansambla u Hrvatskoj. Godine 2000. o Faroskim kantadurima je snimljen 45-to minutni dokumentarni film ''Sveti glasovi'' scenarista i redatelja Petra Krelje. Godine [[2004.]] izdaju [[CD]] ''Starogrojčice'' sa starim, skoro zaboravljenim, dalmatinskim pjesmama u izvorno pučkom izričaju. Napjevi predstavljeni na tom CD-u tipični su primjeri pjevanja u literaturi opisanog terminom spontano klapsko pjevanje ili «kantonje po uhu». Na spomenutim CD-ima je zabilježen jedan manji dio sveukupne glazbene baštine, te je u okviru projekta očuvanja kulturne baštine. Godine [[2008.]] izdan je novi CD Faroskih kantadura s kolendarskim i božićnim pjesmama pod nazivom ''Kad se Bog čovik učini''. Faroski kantaduri su izvedbama koncerta "Za križem", osim u ~~domovini,~~Hrvatskoj gostovali u 30 zemalja Europe i Amerike, te nastupali na vodećim svjetskim festivalima stare i sakralne glazbe iz kojih valja svakako izdvojiti nastup 2000. godine na festivalu sakralne glazbe ''Sacred voices'' (Sveti glasovi) u ~~Londonu~~[[London]]u. Spomenuti festival okupljao je izvođače iz raznih dijelova svijeta koji su predstavljali pojedine religije, a Faroski kantaduri bili su jedini predstavnici katoličanstva. Treba spomenuti nastupe 2006. na Festivalu stare i sakralne glazbe u francuskom Ambronay-u i [[2009.]] godine u Kanadi na svjetski poznatom festivalu sakralne glazbe Quebec Festival of Sacred Music. Na festivalima u Belgiji gostuju dva puta [[2012.]] godine, u Muziekcentrum De Bijloke – Gent te u Antwerpenu u AMUZ-u međunarodnom glazbenom centru za kulturne, obrazovne i istraživačke aktivnosti.▼ ▲Faroski kantaduri su izvedbama koncerta "Za križem", osim u domovini, gostovali u 30 zemalja Europe i Amerike, te nastupali na vodećim svjetskim festivalima stare i sakralne glazbe iz kojih valja svakako izdvojiti nastup 2000. na festivalu sakralne glazbe Sacred voices (Sveti glasovi) u Londonu. Spomenuti festival okupljao je izvođače iz raznih dijelova svijeta koji su predstavljali pojedine religije, a Faroski kantaduri bili su jedini predstavnici katoličanstva. Treba spomenuti nastupe 2006. na Festivalu stare i sakralne glazbe u francuskom Ambronay-u i 2009. godine u Kanadi na svjetski poznatom festivalu sakralne glazbe Quebec Festival of Sacred Music. Na festivalima u Belgiji gostuju dva puta 2012. godine, u Muziekcentrum De Bijloke – Gent te u Antwerpenu u AMUZ-u međunarodnom glazbenom centru za kulturne, obrazovne i istraživačke aktivnosti. Osim na spomenutim festivalima koncert ''Za križem'' je izveden još u:▼ * SAD-u: u New Yorku, New ~~Jerseyu~~Jerseyju, Betlehemu i Steeltonu,▼ * Kanadi: u Torontu, Mississaguai, Norvalu, Oakvilleu,▼ * Francuskoj; u Parizu i Lyonu,▼ * Italiji: u Rimu, Milanu, Vicenzi i Vatikanu▼ * Njemačkoj: u Berlinu, Munchenu i Potsdamu,▼ * Španjolskoj: u Madridu, Salamanci, Ciudad Realu, San Fernandu, te na Mallorci i Ibizi,▼ * Grčkoj: u Argostoliu, Nafpaktosu – Lepantu i Patrasu, Europskoj prijestolnici kulture za [[2006.]] godinu.▼ ▲Osim na spomenutim festivalima koncert Za križem je izveden još u: ▲SAD-u u New Yorku, New Jerseyu, Betlehemu i Steeltonu, ▲Kanadi u Torontu, Mississaguai, Norvalu, Oakvilleu, ▲Francuskoj u Parizu i Lyonu, ▲Italiji u Rimu, Milanu, Vicenzi i Vatikanu ▲Njemačkoj u Berlinu, Munchenu i Potsdamu, ▲Španjolskoj u Madridu, Salamanci, Ciudad Realu, San Fernandu, te na Mallorci i Ibizi, ▲Grčkoj u Argostoliu, Nafpaktosu – Lepantu i Patrasu, Europskoj prijestolnici kulture za 2006. godinu. Brojni su još nastupi po mjestima i gradovima Švedske, Nizozemske, Češke, Austrije, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Faroskim kantadurima je iskazana čast da u ime hrvatskog naroda predstave Europi kulturu i tradiciju hrvatske glazbene baštine. Na prepunom [[Trg bana Jelačića (Zagreb)\|Trgu Bana Josipa Jelačića]] izveli su "Puče moj" u večeri primanja Republike Hrvatske u Europski uniju. Od [[2014.]] godine, zadnje subote u svibnju u Starom Gradu, na Trgu sv. Stjepana – Pjaci, Faroski kantaduri organiziraju susret klapa otoka Hvara pod nazivom „Večer od kantonjo“. Večer od kantonjo je zamišljena kao večer izvornih napjeva, tako da svaka klapa izvodi po dva napjeva iz svog mjesta. Po uzoru na „Večer od kantonjo“ od [[2019.]] godine počinju organizirati i „Večer od kolijendonjo“, susret klapa otoka Hvara na kojem se izvode tradicijske kolende sa otoka Hvara. Godine [[2017.]] izdaju četvrti nosač zvuka pod nazivom „Ne pitam ti srebro, biser“ sa ljubavnim pjesmama iz Staroga Grada. Godine 2019. ponovno snimaju CD s tradicijskim korizmenim napjevima Staroga Grada i Vrbanja, i te iste godine u listopadu nastupaju u Egiptu, kao predstavnici Hrvatske, na Forumu pod nazivom ''Here we pray together''. Činjenica da su Faroski kantaduri nastupali više od 30 puta izvan Republike Hrvatske, te izveli više od 190 cjelovečernjih koncerata, nepobitno govori u prilog o Faroskim kantadurima kao stvarnom hrvatskom brandu i promicateljima hrvatske kulture u svijetu. Od 2013. godine Faroski kantaduri su nositelji oznake HOP – Hrvatski otočni proizvod.▼ Faroskim kantadurima je iskazana čast da u ime hrvatskog naroda predstave Europi kulturu i tradiciju hrvatske glazbene baštine. Pred prepunim Trgom Bana Jelačića izveli su Puče moj u večeri primanja RH u EU. == Priznanja == Od 2014. godine, zadnje subote u svibnju u Starom Gradu, na Trgu sv. Stjepana – Pjaci, Faroski kantaduri organiziraju susret klapa otoka Hvara pod nazivom „Večer od kantonjo“. Večer od kantonjo je zamišljena kao večer izvornih napjeva, tako da svaka klapa izvodi po dva napjeva iz svog mjesta. ▲ * Za uspjehe u svome radu, 1999. godine, Faroski su kantaduri dobili i priznanje od Grada Starog Grada za neprekidni tridesetogodišnji rad i djelovanje te vrijedan, nesebičan i izniman doprinos u njegovanju, očuvanju i promicanju kulturne baštine grada Starog Grada, izvornog načina pjevanja dalmatinskih pjesama i crkvenih napjeva Velikog tjedna. ~~Po uzoru na „Večer od kantonjo“ od 2019. počinju organizirati i „Večer od kolijendonjo“, susret klapa otoka Hvara na kojem se izvode tradicijske kolende sa otoka Hvara.~~ ▲ * Na festivalu Midem u Cannes-u 2002., nosač zvuka ''Za Križem'', dobiva najbolju moguću ocjenu, 5 zvjezdica za kvalitetu izrade CD-a i kvalitetu izvođenja. ~~2017. izdaju četvrti nosač zvuka pod nazivom „Ne pitam ti srebro, biser“ sa ljubavnim pjesmama iz Staroga Grada.~~ ▲* 2003. godine, Splitsko – dalmatinska županija dodijelila im je županijsku nagradu za izniman doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije pučkog crkvenog pjevanja izvornih dalmatinskih napjeva. 2019. godine ponovno snimaju CD sa tradicijskim korizmenim napjevima Staroga Grada i Vrbanja, i te iste godine u listopadu nastupaju u Egiptu, kao predstavnici Hrvatske, na Forumu pod nazivom Here we pray together. ▲ * Prigodom 10-te obljetnice djelovanja, godine 2005. izdana je monografija ''Faroski kantaduri''. Činjenica da su Faroski kantaduri nastupali više od 30 puta izvan RH te izveli više od 190 cjelovečernjih koncerata, nepobitno govori u prilog o Faroskim kantadurima kao stvarnom hrvatskom brandu i promicateljima hrvatske kulture u svijetu. ▲ * Od 2013. godine Faroski kantaduri su nositelji oznake HOP – Hrvatski otočni proizvod. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska glazba]] [[Kategorija:Hrvatska narodna glazba]] [[Kategorija:Klapsko pjevanje]]

Faroski kantaduri: razlika između inačica