Bojilo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nadopunio Bojilo
Redak 41:
[[datoteka:Strawberry soda.jpg|desno|mini|300px|Sok od jagode obojen s [[prehrambeni aditivi|E129]] Allura crvenim bojilom.]]
 
[[datoteka:Kurkumina.jpg|desno|mini|300px|[[Kurkumin]] u prahu[[prah]]u ([[Popis E brojeva|E 100]]).]]
 
[[datoteka:Henna Hair, Addis (10637625883).jpg|mini|desno|300px|[[Etiopija|Etiopska]] djevojka s obojenom kosom od [[Kana (boja za kosu)|kane]].]]
 
[[datoteka:Chronic recurrent cholecystitis, HE 5.JPG|desno|mini|300px|Leejevo [[močilo]] koje se koristi u [[stanica]]ma [[žuč]]nog mjehura.]]
 
[[datoteka:Weltliche Schatzkammer Wienc.jpg|mini|desno|300px|Krunidbeni plašt [[Roger II.|Rogera II. od Sicilije]], [[svila]] obojena [[grimiz]]om i ukrašena [[zlato|zlatnim]] nitima i [[biser]]ima (Kraljevska radionica, [[Palermo]], [[Sicilija]], 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", [[Beč]]).]]
 
[[datoteka:Mimolette und Segment.jpg|mini|desno|300px|Francuski [[sir]] ''Mimolette'' koji koristi kao [[Prehrambeni aditivi|prehrambeni aditiv]] [[biksin]] ([[Popis E brojeva|E 160b]]).]]
 
[[datoteka:N pectoralis.jpg|mini|desno|300px|Crvenim [[alizarin]]om obojena [[Ribe|riba]] lat. ''Nematistius pektoralis'' i osvijetljena [[Fluorescencija|fluorescentnom]] svjetlošću.]]
 
'''Bojilo''' je [[organska tvar]] koja se upotrebljava za [[boja|bojenje]] [[tekstil]]a, [[Koža (materijal)|kože]], [[Krzno|krzna]], [[papir]]a, [[polimer]]nih materijala ([[plastika|plastike]]), živežnih namirnica ([[hrana|hrane]]), [[Farmacija|farmaceutskih preparata]] i slično. Za razliku od [[boja]] i [[lak]]ova, koji se u tankom sloju nanose na površinu [[materijal]]a, bojila ulaze u materijal, tvore s njim [[Kemijska veza|kemijsku vezu]], vežu se [[fizika]]lno (privlačnim [[sila]]ma) ili unutar materijala tvore netopljive spojeve. Njihova je primjena bila poznata prije više tisuća godina ([[indigo]] u [[Tehnologija drevnih civilizacija|Egiptu]], [[Tehnologija drevne Kine|Kini]] i Indiji, [[purpur]] na [[Kreta|Kreti]]). Prirodna bojila bila su tijekom mnogih stoljeća glavna bojila za bojenje tekstila, a tek u drugoj polovici 19. stoljeća razvijaju se sintetska bojila.
Line 117 ⟶ 125:
** bojila koja nastaju u diazotipiji,
** bojila za višeslojnu fotografiju u bojama.
 
=== Prema kemijskoj građi ===
Prema kemijskoj građi sintetska se bojila mogu podijeliti u ove grupe: nitrozo-bojila, nitro-bojila, azo-bojila (monoazo-bojila, disazo-bojila, trisazo-bojila, poliazo-bojila, bojila koja se grade na vlaknu), metinska i polimetinska, tiazolska, tiazinska, azinska, oksazinska, sumporna bojila, amino-bojila, hidroksiketonska, antrakinonska bojila, leukoesteri reduktivnih bojila, indigoidna, ftalocijaninska, stilbenska, di- i triarilmetanska, ksantenska, akridinska, kinolinska, reaktivna i metalkompleksna bojila.
 
=== Prema svojstvima bojanja ===
Line 131 ⟶ 136:
{{glavni|Kisela bojila}}
 
'''Kisela bojila''' su vodotopiva i [[anion]]ska. Ovoj kategoriji pripada većina sintetskih bojila. Primjenjuju se kod bojanja [[Svila|svile]], [[Vuna|vune]], [[najlon]]a i modificiranog [[Akrilne boje|akrila]] u [[kiseline|kiseloj]] sredini. [[Kemijska veza]] ostvaruju se uglavnom stvaranjem organske [[soli]] spajanjem [[anion]]a u bojilu i [[kation]]a u [[vlakno|vlaknu]]. Kisela bojila sadrže u [[molekula|molekuli]] jednu ili više sulfonskih grupa –SO<sub>3</sub>H koje uzrokuju njihovu topljivost u vodi i njihovo svojstvo bojanja. Kemijski spadaju najvećim dijelom među [[Azo-bojila|azo]] (monoazo i disazo)-bojila, [[antrakinon]]ska, triarilmetanska i ksantenska bojila. Glavna im je upotreba za bojanje životinjskih vlakana, prije svega [[vuna|vune]] i [[svila|svile]], koje se bojaju iz kisele kupke direktno. Posebne vrste kiselih bojila se upotrebljavaju za [[Koža (materijal)|kožu]], životinjska celvlakna, [[Poliamidi|poliamidna vlakna]] i papir. Neka kisela bojila bojadišu vunu i iz neutralne posude.
 
===== Močilna bojila =====
Line 139 ⟶ 144:
{{glavni|Metalokompleksna bojila}}
 
'''Metalokompleksna bojila''' stvaraju [[kelati|kelate]] između metalnih [[ion]]a ([[krom]], [[kobalt]], [[Bakar (element)|bakar]]). Metalokompleksna bojila predstavljaju grupu [[krom]]nih i [[kobalt]]ovih kompleksa (pretežno) ortooksiazo-bojila. Prema sadržaju kompleksno vezanoga [[metal]]a u [[molekula|molekuli]] bojila dijele se ova u:
* metalkompleksna bojila 1 : 1, koja se veoma dobro tope u [[voda|vodi]] i s kojima se boja [[vuna]] iz veoma [[kiseline|kiselih]] kupelji (palatinska i neolanska bojila), i
* metalkompleksna bojila 1 : 2, koja se teže tope u vodi, a bojanje se njima iz slabo kiselih do neutralnih kupelji (cibalani, irgalani, izolani, ortolani).
 
Oba tipa bojila daju na vunenom materijalu vrlo postojana obojenja, a primjenjuju se i na [[Poliamidi|poliamidna]] i modificirana [[poliakrilonitrilna vlakna|poliakrilonitrilna vlakna]]. Naročito dobre postojanosti postižu se na [[sintetika|sintetičkim]] vlaknima metalkompleksima 1 : 2 koji se ne tope u vodi, ali koji su pripremljeni u finim [[disperzija]]ma.
 
===== Direktna ili supstantivna bojila =====
Line 149 ⟶ 158:
{{glavni|Reaktivna bojila}}
 
'''Reaktivna bojila''' koriste [[kromofor]] povezan s nekom reaktivnom kemijskom skupinom koja se [[Kovalentna veza|kovalentno]] veže na [[vlakno]]. Pripadaju najtrajnijim bojilima. Reaktivna bojila imaju posebnu [[atom]]sku grupu, takozvanu reaktivnu komponentu, vezanu za [[molekula|molekulu]] bojila, koje je po kemijskoj građi većinom [[Azo-bojila|azo-bojilo]], rjeđe [[antrakinon]]sko, [[ftalocijanin]]sko ili [[Metalokompleksna bojila|metalkompleksno]] u [[voda|vodi]] [[Topljivost|topljivo]] bojilo. Reaktivna komponenta je najčešće s-triazinaki prsten s jednim ili dva reaktivna atoma [[klor]]a, ili vinilsulfonski ostatak; ona se kemijski veže s [[hidroksil]]nim grupama [[celuloza|celuloznoga]] [[vlakno|vlakna]] ili aminogrupama [[vuna|vune]] i [[Poliamidi|poliamidnoga]] vlakna. Od izbora obojene komponente zavisi postojanost reaktivnih bojila na [[svjetlost]]i, a sve mokre postojanosti znatno su poboljšane zbog [[Kemijska veza|kemijske veze]] s vlaknom preko reaktivne grupe u molekuli bojila.
'''Reaktivna bojila''' koriste [[kromofor]] povezan s nekom reaktivnom kemijskom skupinom koja se [[Kovalentna veza|kovalentno]] veže na [[vlakno]]. Pripadaju najtrajnijim bojilima.
 
===== Indigosoli =====
Line 160 ⟶ 169:
 
==== Bojila netopljiva u vodi ====
 
===== Reduktivna bojila =====
'''Reduktivna bojila''' obuhvaćaju u vodi netopljiva bojila koja se sa [[natrij]]evim "hidrosulfitom" (natrijevim ditionitom, Na<sub>2</sub>S<sub>2</sub>0<sub>4</sub>∙2H<sub>2</sub>0) u prisutnosti [[alkalije|alkalija]] prevode u reducirani oblik, takozvani leuko-oblik, koji je topljiv u vodi. Iz takve se otopine bojila vežu na materijal i na njemu se [[kisik]]om iz [[zrak]]a [[Oksidacija|oksidiraju]] natrag u netopljivo bojilo. Za bojenje vune su upotrebljivi samo oni produkti koji se mogu prevesti u topljiv oblik u prisutnosti [[amonijak]]a na nižoj temperaturi. Najvrednija bojila za celulozna vlakna, bojila s najvećim postojanostima, pripadaju kemijskoj grupi [[antrakinon]]skih bojila, a i niz indigoidnih bojila se upotrebljava na isti način za istu svrhu. Reduktivna bojila za vunu pripadaju grupama indigoidnih, benzokinonskih i [[Naftokinoni|naftokinonskih]] bojila.
 
===== Sumporna bojila =====
{{glavni|Sumporna bojila}}
 
'''Sumporna bojila''' su dvokomponentna bojila za bojanje [[pamuk]]a u tamne boje. Sumporna bojila prevode se [[redukcija|redukcijom]] u topljiv oblik, vežu se na [[celuloza|celulozna]] vlakna i zatim [[oksidacija|oksidacijom]] ponovno postaju netopljiva. Sumporna bojila se prevode u oblik topljiv u vodi djelovanjem [[otopina|otopine]] [[natrij]]eva [[sulfid]]a, koji reducira sulfidni [[sumpor]] u merkaptanski, pa u prisutnosti [[Alkalije|alkalija]] nastaju u vodi topljive [[natrij]]eve [[soli]] merkaptana ([[tioli]]). Zbog alkalne reakcije ovako nastalih otopina upotrebljavaju se sumporna bojila isključivo za bojenje [[biljke|biljnih]] [[vlakno|vlakana]] u tamnim nijansama.
 
===== Disperzijska bojila =====
{{glavni|Disperzijska bojila}}
 
'''Disperzijska bojila''' su u obliku vodenih [[disperzija]], iz kojih čestice bojila prelaze u omekšana sintetska vlakna i u njima tvore čvrste otopine. Disperzna bojila se melju u prah u nazočnosti tvari koja pomaže disperziju, te skladište kao pasta, sprej ili prah. Uglavnom se koriste za bojanje [[poliester]]a. Disperzijska bojila u [[voda|vodi]] su netopljiva ili teško topljiva, pa se za bojenje upotrebljavaju u obliku finih vodenih [[Suspenzija (kemija)|suspenzija]] u prisutnosti disperzionih sredstava ([[sapun]]a, [[Deterdženti|deterdženata]]). Suspendiranu boju materijal apsorbira (upije) nakon što je ona prodrla u intermicelarne šupljine. Kemijski su to jednostavna [[antrakinon]]ska bojila, monoazo-bojila i azometinska bojila, a imaju obično veći broj supstituenata: amino-, alkoksi-, hidroksialkil-, halogen, nitro- ili cijano-skupina. Primjenjuju se za bojanje acetatne svile i sintetičkih vlakana.
 
===== Bojila topljiva u uljima i mastima =====
'''Bojila topljiva u uljima i mastima''' pripadaju najvećim dijelom azo-bojilima i upotrebljavaju se za bojanje tehničkih [[masnoća]], [[goriva]] i živežnih namirnica ([[hrana|hrane]]).
 
===== Pigmentna bojila =====
'''Pigmentna bojila''' su potpuno ili gotovo potpuno netopljiva u sredstvu (mediju) u kojem se primjenjuju. Po kemijskoj građi pripadaju grupama azo-bojila, [[antrakinon]]skih, [[indigo]]idnih i [[ftalocijanin]]skih bojila. Upotrebljavaju se u [[premaz]]nim bojama, [[nalič]]ima, [[lak]]ovima, grafičkim bojama, bojama za [[tapete]], bojama za bojanje plastičnih masa. U tekstilnoj se industriji upotrebljavaju za tisak i za bojanje sintetičkih vlakana prije postupka predenja.
 
===== Bojeni lakovi =====
'''Bojeni lakovi''' su teško topljive ili netopljive [[soli]] bojila koja su inače topljiva u vodi, ili njihovi složeni (kompleksni) spojevi. Upotrebljavaju se za iste svrhe za koje se upotrebljavaju i pigmentna bojila, ali im nedostaje postojanost prema [[kiseline|kiselinama]] i [[Lužine (kemija)|lužinama]], koje ih cijepaju u prvotno topljivo bojilo i odgovarajući metalni spoj. Bojeni lakovi se proizvode iz reda azo-, antrakinonskih, kridinskih, azinskih, kinoftalonskih, nitro-, nitrozo-, tiazinskih i triarilmetanskih bojila.
 
==== Bojila koja se grade na vlaknu ====
 
=== Prema kemijskoj građi ===
Prema kemijskoj građi sintetska se bojila mogu podijeliti u ove grupe: nitrozo-bojila, nitro-bojila, azo-bojila (monoazo-bojila, disazo-bojila, trisazo-bojila, poliazo-bojila, bojila koja se grade na vlaknu), metinska i polimetinska, tiazolska, tiazinska, azinska, oksazinska, sumporna bojila, amino-bojila, hidroksiketonska, antrakinonska bojila, leukoesteri reduktivnih bojila, indigoidna, ftalocijaninska, stilbenska, di- i triarilmetanska, ksantenska, akridinska, kinolinska, reaktivna i metalkompleksna bojila.
 
===== Azo-bojila =====
{{glavni|Azo-bojila}}