Mihajlo I., ruski car: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
| prethodnik = [[Vladislav IV., poljski kralj|Vladislav IV. Vasa]]
| nasljednik = [[Aleksej I., ruski car|Aleksej I.]]
| supruge = Marija Vladimirovna Dolgorukova<br>Eudoksija Lukjanovna Strešneva
| djeca = Irina Mihajlovna<br>Pelagija Mihajlovna<br>[[Aleksej I., ruski car|Aleksej I.]]<br>Ana Mihajlovna<br>Marfa Mihajlovna<br>Ivan Mihajlovič<br>Sofija Mihajlovna<br>Tatjana Mihajlovna<br>Eudoksija Mihajlovna<br>Vasilij Mihajlovič
| puno ime = ''Mihajlo Fjodoroivč Romanov''
Line 59 ⟶ 36:
=== Izbor za ruskog cara ===
Poslije pobjede [[Dimitrije Požarski|Dimitrija Požarskog]] [[1612.]] godine nad okupacijskom poljskom vojskom, prihvaćena je odluka o potrebi okupljanja parlamenta po presedanu iz [[1598.]] godine radi izbora novog cara. Tamo okupljeni predstavnici prije svega boljara i crkve su kao idealnog kandidata izabrali Mihajla Romanova. Razlog za glasovanje svećenstva u njegovu korist se nalazio u činjenici da je mladi budući car tada živio u samostanu, a njegov otac koji se tada nalazio u poljskom zarobljeništvu je bio veoma utjecajan član crkve. Boljari su s druge strane u njemu vidjeli mladića iz utjecajne familije kojim će se lako upravljati. Činjenica da je veliki knez [[Moskva|Moskve]] [[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]] još uvijek bio živ i da je tijekom života bio oženjen s bliskom rođakinjom [[Ivan IV., car Rusije|Ivana IV.]] je za boljare bila nevažna. On je tada već bio prestar, preiskusan da bi se s njim upravljalo. Dodatni njegov otežavajući faktor pri izboru je bilo [[Tatari|tatarsko]] porijeklo.
Službeno u narodu predstavljeni razlozi za njegov izbor su bili što je Mihajlo bio rođak po ženskoj liniji cara Fjodora I. i što mu je djed nakratko bio [[regent]] carstva, zajedno s [[Boris Godunov|Borisom Godunovim]] [[1584.]] - [[1585.]] godine.
Line 77 ⟶ 54:
Priča o '''Mihajlu Romanovu''' nikako ne može završiti bez priče o ruskom narodnom heroju i mučeniku Ivanu Susanjinu. Po službenom pismu iz [[1619]]. godine na vijest o izboru novoga cara poljske trupe su krenule ubiti cara. Kada su ušli u provinciju gdje '''Mihajlo Romanov''' živi, nisu znali put do njegove kuće. Tada im se ponudio seljak [[Ivan Susanjin]] da im pokaže put. On je tu vojsku u doba hladne ruske veljače odveo u šumu iz koje niti on niti vojnici nisu izašli. Ovaj događaj je u doba Ruskog carstva korišten u propagandne svrhe radi dokaza povezanosti dinastije Romanov sa seljacima. U doba komunizma ovaj događaj se predstavljao kao primjer krajnje požrtvovane borbe za slobodu.
==
{{izvori}}
|