Australopithecus deyiremeda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvoreno prevođenjem stranice »Australopithecus deyiremeda«
sređivanje u tijeku
Redak 1:
{{Radovi24}}
 
'''''Australopithecus deyiremeda''''' je [[Izumiranje|izumrla]] [[vrsta]] [[Australopitecini|australopiteka]] iz [[ Woranso – Mille]], |Woranso[[Regije – MilleEtiopije|regija]], [[Afar (regija)|regija Afar]], [[Etiopija]]. Živjeli su prije oko 3,5–3,3 milijuna godina, tijekom [[Pliocen|pliocenapliocen]]a. Budući da su otkrivene samo tri djelomične čeljusne kosti, nejasno je predstavljaju li ti primjerci jedinstvenu vrstu ili pripadaju puno poznatijoj ''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]''. ''A. deyiremeda'' razlikuje se po licu okrenutima prema naprijed i malim zubima u usporedbi s onima kod ranih [[Hominini|hominina]] . Nejasno je može li se djelomični primjerak stopala koji pokazuje [[odvojen nožni palac]] (karakteristika nepoznata u bilo kojem australopituaustralopiteku) pripisati u vrstu ''A. A. deyiremeda''. ''A. deyiremeda'' živio je u mozaičnom okruženju s otvorenim travnjacima i šumama uz jezera ili rijeke. Antropolog Fred Spoor je iznio hipotezu da su možda bili uključeni u Kenijskoj [[Industrija (arheologija)|industriji]] [[Kameni alat|kamenih alata]] u [[ Lomekwi |Lomekwiju]], koja se obično pripisuje ''[[Kenyanthropus|Kenyanthropusu]]u''. Vrsta ''A. deyiremeda'' koegzistirala je s ''A. afarensis'', a možda su imali [[Diferencijacija niše|diferencirane niše]] kako bi izbjegli međusobno [[Natjecanje među vrstama|nadmetanje]] za iste resurse, poput oslanjanja na različite zamjenske namirnice tijekom kriza.
 
== Taksonomija ==
''Australopithecus deyiremeda'' prvi su put kao novu vrstu predložili 2015. godine etiopski paleoantropolog [[ Yohannes Haile-Selassie |Yohannes Haile-Selassie]] i njegovi kolege na temelju fosila čeljusnih kostiju s područja Burtele i Waytaleyta u [[ Woranso – Mille |Woranso – Milleu]]u, [[Afar (regija)|regija Afar]], Etiopija. Uzorak [[ Uzorak holotipa |holotipaholotip]]a, mlada odrasla osoba lijeve [[Gornja čeljust|gornje čeljusti]] sa svim zubima, osim prvog [[ Incisor |sjekutićasjekutić]]a i trećeg [[Kutnjak|kutnjakakutnjak]]a BRT-VP-3/1, otkrio je 4. ožujka 2011. lokalni mještamin Mohammed Barao. [[ Uzorak paratipa |Uzorci paratipa]] su cjelovita [[Donjadonja čeljust|mandibul]] odrasle jedinke sa svim sjekutićima BRT-VP-3/14 i desna bezuba čeljusna kost odrasle jedinke WYT-VP-2/10, koje je otkrio etiopski lovac na fosile Ato Alemayehu Asfaw. Pronađen je desni fragment maksile s četvrtim [[ Premolar |pretkutnjakompretkutnjak]]om BRT-VP-3/37 5 , istočno od BRT-VP-3/14, i nejasno je jesu li pripadali istoj osobi. Sedimenti su [[Radioizotopno datiranje|radiometrijski datirani]] prije 3,5–3,3 milijuna godina, odnosno u srednji [[pliocen]].<ref name="Haile2015">{{Citiranje časopisa|author=Haile-Selassie|first=Yohannes|title=New species from Ethiopia further expands Middle Pliocene hominin diversity|url=http://www.nature.com/nature/journal/v521/n7553/extref/nature14448-s1.pdf|year=2015|journal=Nature|volume=521|issue=7553|pages=483–488}}</ref>
 
Znanstvenici koji su opisali vrstu su vjerovali da su ostaci bili dovolkno različiti dovoljno od suvremenika, dobro poznatog ''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]'', da nalaz predstavlja različitu vrstu. ''A. deyiremeda''je dio rastuće raznolikosti [[ Kasni pliocen |Kasnopliocenih]] [[Australopitecini|Australopithecusa]], uz ''A. afarensis,'' ''[[Australopithecus bahrelghazali|A. bahrelghazali]]'' i ''[[Kenyanthropus|Kenyanthropus platyops]]''. Naziv ''deyiremeda'' potječe od ''afarskog'' [[Afarski jezik|jezika]] što znači "bliski srodnik". S obzirom da je postojao tako rano, smatrali su da je ''A. deyiremeda'' bila usko povezana s budućim australopitima.<ref name="Haile2015">{{Citiranje časopisa|author=Haile-Selassie|first=Yohannes|title=New species from Ethiopia further expands Middle Pliocene hominin diversity|url=http://www.nature.com/nature/journal/v521/n7553/extref/nature14448-s1.pdf|year=2015|journal=Nature|volume=521|issue=7553|pages=483–488}}</ref> Međutim, iako su predložene karakteristike razlikovanja naizgled [[ Statistički značajno |statistički značajne]], s obzirom na to koliko malo primjeraka ''A. deyiremeda'' postoji, nejasno je opravdava li to uistinu uvođenje nove vrste ili ti uzorci jednostavno spadaju u normalni raspon varijacija za ''A. afarensis'' . Ako je ovo zaista zasebna vrsta, postoji mogućnost da su neki uzorci ''A. afarensis'' trenutno klasificirani u pogrešnu vrstu
 
<ref name="Spoor2016">{{Citiranje časopisa|author=Spoor|first=F.|title=Middle Pliocene hominin diversity: ''Australopithecus deyiremeda'' and ''Kenyanthropus platyops''|year=2016|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B|volume=371|issue=1698}}</ref> <ref name="Haile2016">{{Citiranje časopisa|author=Haile-Selassie|first=Y.|authorlink=Yohannes Haile-Selassie|title=The Pliocene hominin diversity conundrum: Do more fossils mean less clarity?|year=2016|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=113|issue=23|pages=6364–6371}}</ref>
 
Haile-Selassie i kolege primijetili su da, iako dijeli mnoge sličnosti s ''Paranthropusom'', možda nije bio usko povezan jer su mu nedostajali povećani molari koji su karakteristični za ''Paranthropus''. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Haile-Selassie|first=Y.|authorlink=Yohannes Haile-Selassie|title=New species from Ethiopia further expands Middle Pliocene hominin diversity|url=https://afanporsaber.com/wp-content/uploads/2017/09/New-species-from-Ethiopia-further-expands-Middle-Pliocene-hominin-diversity.pdf|year=2015|journal=Nature|volume=521|issue=14448|pages=483–488}}</ref> {{African hominin timeline}}
Redak 19:
''A. deyiremeda'' features a strong jawbone and thick enamel, consistent with a diet of tough [[Šiljovke|sedges]] and similar foods which australopiths are generally thought to have primarily subsisted upon. The enamel on the upper incisor, canine, and first premolar exhibits hypoplasia, probably caused by a period of malnutrition or illness during enamel growth in infancy while the teeth were still growing.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Sperber|first=G. H.|title=Teeth, Genes, and Genealogy|url=http://www.quintpub.com/userhome/qi/qi_46_9_sperber_p747.pdf|year=2015|journal=Quintessence International|volume=46|issue=9|pages=747–749}}</ref> ''A. deyiremeda'' was likely a generalist feeder. If ''A. deyiremeda'' is indeed distinct from ''A. afarensis'', then these two species may have exhibited niche partitioning given they cohabited the same area. Given dental and chewing differences, they may have had different dietary and/or habitat preferences, unless these differences were simply a product of [[Genski pomak|genetic drift]].<ref name="Spoor2016">{{Citiranje časopisa|author=Spoor|first=F.|title=Middle Pliocene hominin diversity: ''Australopithecus deyiremeda'' and ''Kenyanthropus platyops''|year=2016|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B|volume=371|issue=1698}}</ref><ref name="Spoor2015">{{Citiranje časopisa|author=Spoor|first=Fred|title=Palaeoanthropology: The middle Pliocene gets crowded|year=2015|journal=Nature|volume=521|issue=7553|pages=432–433}}</ref> Much like [[Obična čimpanza|chimps]] and gorillas which have more or less the same diet and inhabit the same areas, ''A. deyiremeda'' and ''A. afarensis'' may have shared typical foods when in abundance, and resorted to different fallback foods in times of food scarcity.<ref name="Haile2016">{{Citiranje časopisa|author=Haile-Selassie|first=Y.|authorlink=Yohannes Haile-Selassie|title=The Pliocene hominin diversity conundrum: Do more fossils mean less clarity?|year=2016|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=113|issue=23|pages=6364–6371}}</ref>
 
[[Industrija Lomekwi (arheologija)|LomekwiIndustrija]] [[ Kameni alat |kamenakamenih alatalata]] u [[ Industrija (arheologija) |industrijaLomekwi]]ju iz sjeverne Kenije slabo je povezana s srednjoplioceskima ''[[Kenyanthropus|Kenyanthropusom]]''. Veza je određena na temelju fragmenta gornje čeljusti, odnosno na temelju isturene jagodice, pretkutnjaka s 3 korijena i malog prvog kutnjaka. Budući da su ove značajke prisutne i u ''A. deyiremeda'', antropolog Fred Spoor sugerirao je da je vrsta ''A. deyiremeda'' zapravo također bila prisutna na tom mjestu. <ref name="Spoor2015">{{Citiranje časopisa|author=Spoor|first=Fred|title=Palaeoanthropology: The middle Pliocene gets crowded|year=2015|journal=Nature|volume=521|issue=7553|pages=432–433}}</ref> Lomekwi je najstarija kultura datirana na 3,3 milijuna godina, a ljuskice od komada [[Bazalt|bazalta]], [[ Fonolit |fonolita]] i [[ Trahifonolit |trahifonolita]] vjerojatno su koristiti kao čekić kojim su udarali po nakovnju. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Harmand|first=S.|title=3.3-million-year-old stone tools from Lomekwi 3, West Turkana, Kenya|date=2015|journal=Nature|volume=521|issue=7552|pages=310–315}}</ref>
 
U srednjem pliocenu, na lokaciji Woranso – Mille nalazile su se [[Impala|impale]], [[ Alcelaphinae |alcelafini]] i [[Surlaši|slonovi]], kao i [[ Žirafa |žirafe]], [[ Tragelaphini |tragelefina]] i šumski [[ Majmun |majmuni]]. Čini se da stopala vrsta [[Šupljorošci|bovida]] nisu specijalizirana za bilo koju vrstu tla (mokro, savitljivo ili tvrdo), a zubi papkastih vrsta ukazuju na podjednako hranjenje ispašom, bršćenjem i mješovitim načinom. To ukazuje na mješovito okruženje koje ima i otvorene travnjake i šume koje vjerojatno rastu na jezeru ili rijeci. Takav mozaični krajolik sličan je onom kod ''A. anamensis'' i ''A. afarensis za'' koje se čini da nemaju preferirano okruženje. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Curran|first=S. C.|title=Paleoecological reconstruction of hominin-bearing middle Pliocene localities at Woranso-Mille, Ethiopia|year=2016|journal=Journal of Human Evolution|volume=96|pages=97–112}}</ref>