Inačica od 10. ožujka 2020. u 10:03 uredi Minorax (razgovor \| doprinosi) 611 edits fix lint error ← Starija izmjena		Inačica od 24. rujna 2020. u 12:15 uredi ukloni ovu izmjenu Alef bet Gimel (razgovor \| doprinosi) 160 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 1: [[File:Structure of the Universe.jpg\|thumb\|300px\|alt=Struktura svemira\|Razdioba tvari u kockastoj sekciji svemira. Plave vlaknaste strukture predstavljaju tvar (primarno tamnu tvar), a prazna područja između tih područja su svemirske praznine.]] '''Praznine'''<ref>[http://lapp.irb.hr/~dhrupec/writing/astronomija_na_psecim_otocima.pdf Tehnopolis 27, rujan 2013] D. Hrupec: ekspertiza: Astronomija na psećim otocima, Institut Ruđer Bošković </ref><ref>[http://www.zvjezdano-selo.hr/Astronomija/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/1066/language/hr-HR/Novi-protoplanetni-diskovi.aspx Zvjezdano selo Mosor] Novi protoplanetni diskovi, 10. studenoga 2014.</ref> su veliki pusti prostor u [[svemir]]u između [[galaktičko vlakno\|galaktičkih vlakana]], najvećih struktura u koje sadrže vrlo malo ([[prazninska galaktika\|prazninske galaktike]]) ili u kojima uopće nema [[galaktika]]. Praznine obično imaju promjer od 10 do 100 [[Parsek\|megaparseka]]. Posebno velike praznine, definirane odsutnošću bogatih [[Superskupovi galaktika\|superskupova galaktika]], ponekad se nazivaju '''superprazninama'''. Imaju manje od jedne desetine prosječne gustoće tvari koja se smatra tipičnom za [[vidljivi svemir]].". Praznine koje su smještene u okružjima veće gustoće manje su nego praznine smještene u svemirskim prostorima niske gustoće. == Povijest == Prvo su otkrivene 1978. u pionirskoj studiji Stephena Gregoryja i [[Laird A. Thompson\|Lairda A. Thompsona]] u [[Nacionalni opservatorij Kitt Peak\|Nacionalnom opservatoriju Kitt Peaku]].<ref>Freedman, R.A., & Kaufmann III, W.J. (2008). Stars and galaxies: Universe. New York City: W.H. Freeman and Company.</ref> Ovi predjeli u svemiru su jedne desetine prosječne gustoće tvari koju se smatra prosječnom u [[vidljivi svemir\|vidljivom svemiru]]. Praznine su promjera od 11 do 150 [[parsek\|megaparseka]]; naročito velike praznine praznine, određene odstustvom bogatih [[superskupovi galaktika\|superskupova]] ponekad nazivamo "superprazninama". Praznine koje su smještene u okružjima veće gustoće manje su nego praznine smještene u svemirskim prostorima niske gustoće.<ref>{{cite journal\|author=U. Lindner\|author2=J. Einasto\|author3=M. Einasto\|author4=W. Freudling\|author5=K. Fricke\|author6=E. Tago\|title=The structure of supervoids. I. Void hierarchy in the Northern Local Supervoid\|journal=Astron. Astrophys.\|volume=301\|date=1995\|url=http://www.uni-sw.gwdg.de/research/preprints/1995/pr1995_14.html/ The Structure of Supervoids I: Void Hierarchy in the Northern Local Supervoid\|pages=329\|arxiv = astro-ph/9503044 \|bibcode = 1995A&A...301..329L }}</ref> == Nastanak == Smatra se da su nastale [[barionske akustične oscilacije\|barionskim akustičnim oscilacijama]] u kolabiranjima masa pri [[Veliki prasak\|Velikom prasku]] nakon kojih su uslijedile implozhije [[barionska tvar\|barionske tvari]]. Počevši od početno malih [[anizotropija\|anizotropija]] zbog [[kvantna fluktuacija\|kvantnih fluktuacija]] mladog svemira, anizotropije su rasle tijekom vremena. Područja veće gustoće brže su kolabirale uslijed gravitacije, rezultirajući u pjenolikim strukturama velika obujma, ili "svemirskoj paučini" ili prazninama i galaktičkim vlaknima vidljivim danas.

Praznina (astronomija): razlika između inačica