Razlika između inačica stranice »Kolhoz«

Dodana 33 bajta ,  prije 7 mjeseci
bez sažetka
'''Kolhoz''' (ruski: ''колхоз'') je bio oblik [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] zadrugarstva u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom [[sovhoz|sovhozom]]. Kolhoz je slogovna kratica naziva ''коллекти́вное хозя́йство'' (kolektivno gospodarstvo), dok je sovhoz kratica naziva ''советское хозяйство'' (sovjetsko gospodarstvo).
 
1948. godine je, nakon donošenja [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]], a kako bi se dokazalo da su Tito i njegovi suradnici doista pravi komunisti, u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] provedena kolektivizacija sela po uzoru na sovjetske kolhoze. U jugoslavenskom slučaju, seljačke kolektive se nazivalo zadrugama, a učlanjivanje seljaka u njih (što je podrazumijevalo odricanje od vlasništva zemlje i stoke) je provođeno pod pritiskom vlasti, sve prema sovjetskom uzoru. Kolosalni socijalni eksperiment je dao loše rezultate - glad u državi je izbjegnuta zahvaljujući humanitarnoj pomoći iz SAD-a i drugih zemalja demokratskog svijeta, koje su zasnovale savezništvo s komunističkom Jugoslavijom - te se od njega odustalo nakon nekoliko godina.<ref>"Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga [http://www.znaci.net/00001/95.htm "Socijalistička Jugoslavija"], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Državna privreda i njene protivurečnosti" </ref>
 
==Kolhozi i sovhozi==
! Godina|| Broj<br> kolhoza|| Broj<br> sovhoza||Veličina<br> kolhoza u ha ||Veličina<br> sovhoza u ha || Udio<br> kolhoza||Udio<br> sovhoza|| Udio<br> domaćinstava
|-
| 1960. ||44,.000 ||7,4007400 ||6,6006600 ||26,.200 || 44 % || 18 % ||38 %
|-
| 1965. ||36,.300 ||11,.700 ||6,100 6100 ||24,.600 || 41 % || 24 % ||35 %
|-
| 1970. ||33,.000 ||15,.000 ||6,100 6100 ||20,.800 || 40 % || 28 % ||32 %
|-
| 1975. ||28,.500 ||18,.100 ||6,400 6400 ||18,.900 || 37 % || 31 % ||32 %
|-
| 1980. ||25,.900 ||21,.100 ||6,6006600 ||17,.200 || 35 % || 36 % || 29 %
|-
| 1985. ||26,.200 ||22,.700 ||6,5006500 ||16,.100 || 36 % || 36 % || 28 %
|-
| 1990. ||29,.100 ||23,.500 ||5,9005900 ||15,.300 || 36 % || 38 % || 26 %
|}
Izvor: ''Statistički godišnjak SSSR'', navedena godišta, Državni statistički komitet SSSR, Moskva.
 
 
'''Broj kolhoza i inih poljoprivrednih zadruga u Rusiji, Ukrajini i Moldaviji 1990-. – 2005.'''
{| class="wikitable"
|-
! Godina|| Broj<br> kolhoza|| Zadruge<br> ukupno||Broj<br> kolhoza||Zadruge<br> ukupno|| Broj<br> kolhoza||Zadruge<br> ukupno
|-
| 1990. ||12,.800 ||29,.400 ||8,3548354 ||10,792 ||531 || 1,8911891
|-
| 1995. ||5,5225522 ||26,.874 ||450 ||10,914 ||490 || 1,2321232
|-
| 2000. ||3,0003000 ||27,.645 ||0 ||14,308 ||41 41|| 1,3861386
|-
| 2005. ||2,0002000 ||22,.135 ||0 ||17,671 ||4 4 ||1,8461846
|}
''Izvori'':
*Za Moldaviju: Tablice zemljišne bilance, Državna agencija za zemljišni katastar, Chisinau, navedena godišta.
 
Valja, međutim, opaziti da su uslijed ukidanja kolhoza i sovhoza samo rijetko nastajala individualna poljoprivredna gospodarstva: u većini slučajeva se promijenio pravni oblik funkcioniranja, ali je kolektiv nastavio raditi manje-više kao i do tada. Tijekom 1990.-ih godina se, zapravo, moglo reći da se samo promijenio natpis na vratima uprave. Članovi kolhoza, naime, nisu imali ni alata, ni novca, ni znanja ni navika potrebnih za vođenje samostalnih imanja - uglavnom su bili zadovoljni ako im se dalo više slobode da u svojim štalama uzgajaju svinje i drugu stoku (često, plaćajući kolektivu za stočnu hranu - svojim radom), spremaju meso u vlastitim pušnicama i slobodno prodaju meso, voće povrće i razne seoske proizvode koji su proizveli u svojim kuhinjama i pojatama. Tek nakon više od dvadeset godina, s promjenom generacija, primjećuje se na ruskom selu pravi oporavak kvalitete gospodarenja i rast proizvodnje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ers.usda.gov/amber-waves/2017/april/agricultural-recovery-in-russia-and-the-rise-of-its-south/|title=Agricultural Recovery in Russia and the Rise of Its South|author=Nicholas Rada i dr.|date=25. travnja 2017.|work=|language=|publisher=United States Department of Agriculture|accessdate=26. rujna 2019.}}</ref>
 
 
Valja, međutim, opaziti da su uslijed ukidanja kolhoza i sovhoza samo rijetko nastajala individualna poljoprivredna gospodarstva: u većini slučajeva se promijenio pravni oblik funkcioniranja, ali je kolektiv nastavio raditi manje-više kao i do tada. Tijekom 1990.-ih godina se, zapravo, moglo reći da se samo promijenio natpis na vratima uprave. Članovi kolhoza, naime, nisu imali ni alata, ni novca, ni znanja ni navika potrebnih za vođenje samostalnih imanja - uglavnom su bili zadovoljni ako im se dalo više slobode da u svojim štalama uzgajaju svinje i drugu stoku (često, plaćajući kolektivu za stočnu hranu - svojim radom), spremaju meso u vlastitim pušnicama i slobodno prodaju meso, voće povrće i razne seoske proizvode koji su proizveli u svojim kuhinjama i pojatama. Tek nakon više od dvadeset godina, s promjenom generacija, primjećuje se na ruskom selu pravi oporavak kvalitete gospodarenja i rast proizvodnje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ers.usda.gov/amber-waves/2017/april/agricultural-recovery-in-russia-and-the-rise-of-its-south/|title=Agricultural Recovery in Russia and the Rise of Its South|author=Nicholas Rada i dr.|date=25. travnja 2017.|work=|language=|publisher=United States Department of Agriculture|accessdate=26. rujna 2019.}}</ref>
 
==Izvori==