GNK Dinamo Zagreb: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Vanjske poveznice: zbog čega webarhiv? |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 68:
U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je [[9. lipnja]] [[1945.]] godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dinamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački športski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[SSSR]]-om<ref>[http://prvaliga.tportal.hr/257764/GNK-Dinamo-slavi-svoj-102-rodendan.html GNK Dinamo slavi svoj 102. rođendan!]</ref>.
Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: Urch, [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], [[Branko Pleše|Pleše]], [[Milan Antolković|Antolković]], Belošević, [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Ratko
U razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan Beograd|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]]., [[1954]]., [[1958]]., [[1982]]. i kupove [[1951.]], [[1960.]], [[1963.]], [[1965.]], [[1969.]], [[1980.]] i [[1983.]]
Redak 545:
Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je po gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912.]] godine, a [[1948.]] godine na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao [[19. rujna]] 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan Beograd|Partizanom]] (2:1), pred 40.000 gledatelja.<ref>[http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-stadiona.html Povijest stadiona], povijest.gnkdinamo.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref>
Postojeći stadion počeo se graditi [[1952.]] godine, a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], Eugen Ehrlich i Franjo Neidhardt. U prvoj dionici gradnje [[1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955.]] godine, a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje [[1961.]] godine izgrađena je istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta Hitrec –
[[1974.|1974. godine]] na stadion je uvedena nova rasvjeta, a [[1998.]] godine počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju.
Redak 559:
== Nogometna škola Hitrec – Kacian ==
{{glavni|Nogometna škola Hitrec –
[[Slika:Velimir Zajec.jpg|desno|mini|150 px|[[Velimir Zajec]]]]
| |||