Inačica od 13. rujna 2019. u 09:16 uredi 77.238.202.70 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 29. rujna 2020. u 09:49 uredi ukloni ovu izmjenu 94.253.190.212 (razgovor) Dataljnije kromasonima Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 1: {{wikipedizirati}} '''Kromosomi''' su skup Denisa (brata od babića) koji jednu masti na svome tijelu toliko je velik da ima oko 150 kg samo u nozi, a u ostatlu tijela da ni ne pricam. Ok kromosone zazivamo također Denisove arbene uranjene u bečkoj masti. Oni se tamo valjaju oko 2 do 3 godine sve dog nepostanu mast. Također on vas never gonna let you dow(rick astley). N word je definicija za crni. Hvala doviđenja '''Kromosomi''' su skup makromolekula u stanici živih bića. Sastoje se od [[DNK]], [[RNK]] i [[histon\|histonskih]] i nehistonskih proteina. Biokemijski su slična sastava [[kromatin\|kromatinu]], koji su drugi pojavni oblik kromosoma u eukariotskim stanicama.<ref>{{cite web\|title=jezgra, stanična\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Svi su [[eukarioti\|eukariotski]] kromosomi građeni od kromatina, za razliku od [[prokarioti\|prokariota]] kojima je DNK drukčije organizirana. Prokariotski ekvivalent kromosomu je [[genofor]]<ref>{{cite web\|title=genofor\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21636\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> koji se nalazi u [[nukleoid\|nukleoidu]]. Kromosomi se nalaze u [[stanična jezgra\|staničnoj jezgri]], ali nisu vidljivi u [[interfaza\|interfazi]] jer su raspršeni i uočljivi su tek u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]] jer se tada [[kondenzacija DNK\|spiraliziraju]].<ref>Pavlica, Mirjana. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori82.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?], E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb</ref> ~~Kromosomi mogu biti i jednostruki. Tada ih tvore dvije [[kromatida\|kromatide]] i jedan [[centromer]]. Jednostruki su za vrijeme mitoze, od anafaze~~ do stadija S u interfazi. <ref name="VEF">{{cite web\|title=Stanični organeli - jezgra i kromosomi\|url=http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt\|work=\|publisher=Veterinarski fakultet u Zagrebu\|page=12, 14\|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref> ▼ Kromosomi su način na koji je priroda uspjela riješiti problem razdvajanja dvije identične molekule [[DNK]] na suprotne polove stanice za vrijeme [[mitoza\|mitoze]] i [[mejoza\|mejoze]]. Moramo uzeti u obzir da je jedna molekula DNK nekoliko tisuća puta duža od promjera [[stanica\|stanice]]. Taj je problem riješen na način da se molekula DNK [[kondenzacija DNK\|kondenzira]] tj. skupi na vrlo mali prostor uz pomoć [[histon\|histonskih]] i nehistonskih [[bjelančevine\|bjelančevina]] oko kojih se ona namata. Kada dostigne maksimalnu kondenziranost vrlo je lijepo vidljiva uz pomoć najjednostavnijeg svjetlosnog [[mikroskop]]a. Kromosome s obzirom na položaj centromere, dijelimo na:<ref name="VEF" />▼ Kad se govori o broju kromosoma karakterističnom za vrstu, misli se na kromosome koji se pojavljuju za vrijeme [[dioba\|diobe]] tjelesnih ili somatskih stanica (za razliku od spolnih [[stanica]]). To je dvostruki ili diploidni (oznaka 2n) broj, koji je u zdravoga [[čovjek]]a 46. Za razliku od somatskih spolne stanice (gamete): [[spermij]] i [[jajna stanica]] imaju polovičan ili haploidni (oznaka n) broj kromosoma (u čovjeka 23), što je prilagodba za održavanje karakteristiènog diploidnog broja nakon [[oplodnja\|oplodnje]]. Od ukupno 46 kromosoma u čovjeka 44 su autosomi, a preostala dva su heterokromosomi (spolni kromosomi ili gonosomi) koji odreðuju spol osobe: X i Y (kombinacija XX za ženski, a XY za muški spol). Prema tome haploidne spolne stanice sadržavaju 22 autosoma i 1 heterokromosom (spermij X ili Y, a jajna stanica uvijek X). U ženskog spola (XX) spolni su kromosomi jednaki i sparuju se poput autosoma. U muškog spola (XY) spolni su kromosomi različiti i sparuju se (tj. podliježu zamjeni genetskog materijala između kromosoma - engl. ''crossing over'') tek malim dijelom na samim krajevima svojih kratkih krakova („pseudoautosomalna regija„), na kojima su homologni (tj. imaju isti redoslijed baza u [[DNK]]). Na Y-kromosomu taj se kraj nalazi uz sâm SRY-gen, koji jedini determinira muški [[spol]]. Zato tijekom ''[[crossing over\|crossing overa]]'' homologni kraj Y-kromosoma može „povući“ sa sobom taj [[geni\|gen]] ([[delecija]] na Y-kromosomu) i premjestiti ga na X-kromosom ([[kromosomska translokacija\|translokacija]]). To objašnjava slučajeve XY-žena i XX-muškaraca. ▲Kromosomi mogu biti i jednostruki. Tada ih tvore dvije [[kromatida\|kromatide]] i jedan [[centromer]]. Jednostruki su za vrijeme mitoze, od anafaze do stadija S u interfazi. <ref name="VEF">{{cite web\|title=Stanični organeli - jezgra i kromosomi\|url=http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt\|work=\|publisher=Veterinarski fakultet u Zagrebu\|page=12, 14\|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref> ▲Kromosome s obzirom na položaj centromere, dijelimo na:<ref name="VEF"/> * metacentrične (centromer na sredini) * telocentrične (centromer na trećini)

Kromosomi: razlika između inačica