Njemačko-ilirski slovar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:Njemačko-ilirski slovar.png|mini|Naslovnica Njemačko-ilirskog slovara]]
'''Njemačko-ilirski slovar''' (''Deutsch-ilirisches Wörterbuch. – Němačko-ilirski slovar.'') [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] i [[Jakov Užarević|Jakova Užarevića]] iz [[1842.]] godine prvi je uistinu moderan [[Hrvatski rječnici|hrvatski rječnik]], nastao u vrijeme i kao rezultat [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]].<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/158/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ www.matica.hr], Alemko Gluhak, "Hrvatski rječnici", Vijenac, br. 158., 24. ožujka 2000., "''Hrvatski narodni preporod dao je Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842), Rječnik ilirsko-talijanski Dragutina Parčića (1858), Deutsch-kroatisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874-75).''", pristupljeno 28. listopada 2016.</ref> Sadrži preko 40.000 natuknica (po brojanju Marka Samardžije, u "Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1997.", oko 70.000 hrvatskih natuknica) uz obilje novotvorenica (npr. računovodstvo, nosorog, sladoled, samoubojstvo, sadra, sebeljublje, vodopad, vodovod, veleizdaja, velegrad) koje su s vremenom ušle u svakodnevnu uporabu.<ref>[http://nsk.hr/blog/ivan-mazuranic-knjizevnik-drustveni-djelatnik/ nsk.hr], Dobrila Zvonarek, "IVAN MAŽURANIĆ – KNJIŽEVNIK I DRUŠTVENI DJELATNIK", "'' Ivan Mažuranić, zajedno s Jakovom Užarevićem, suautor je rječnika Njemačko-ilirski slovar (1842.), u kojem je ponudio niz novih riječi za njemačke pojmove, tada još nepoznate hrvatskomu jeziku.''", objavljeno 31. listopada 2014., pristupljeno 28. listopada 2016.</ref> Ilirski odnosno hrvatski dio rječnika pisan je [[latinica|latinicom]], njemački dio rječnika pisan je goticom.
 
== Izvori ==