Miloš Obrenović: razlika između inačica

Nema promjene veličine ,  prije 3 godine
m
Gramatika, pravopis, tipfeleri
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Gramatika, pravopis, tipfeleri
Redak 61:
Miloš nije birao načina kako bi učvrstio svoj položaj i kako bi izborio što veću autonomiju za Srbiju. Turke je potkupljivao, a potencijalne konkurente za vlast je uklanjao. Kada je u srpnju 1817. godine u Srbiju tajno došao Karađorđe radi dogovora o organiziranju zajedničkog ustanka [[Grčka|Grka]], Srba i [[Bugarska|Bugara]], Miloš je iz "državnih razloga" naredio ubijanje Karađorđa.
 
Upornom diplomacijom i uz mnogo političkog takta, Miloš je [[29. kolovoza]] [[1830.]] zadobio poseban sultanov akt o djelomičnoj unutrašnjoj samoupravi i slobodnoj školi, takozvani [[hatišerif]]. Posebnim [[Berat (povelja)|berat]]om Milošu je bilo priznato naslijednonasljedno baš-kneževsko dostojanstvo.<ref>Čulinović, Ferdo. ''Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka.'', Druga knjiga : ''Srbija – Crna Gora – Makedonija – Jugoslavija – 1918.–1945.'', Zagreb : Školska knjiga, 1954., str. 15.
{{Citat|2. Knez Miloš Obrenović, na osnovu carske diplome, koju je dobio i u nagradu za njegovu vernost mojoj Visokoj Porti, potvrđen je u dostojanstvu baš-kneza (prvog kneza) srpskog naroda i to će dostojanstvo ostati nasledno u njegovoj porodici;|izvorno}}</ref>
 
Iako je sam bio nepismen, knez je dobro osjećao potrebe novog vremena. Zahvaljujući njemu, srpski mladići su počeli školovati se u [[Rusija|Rusiji]], [[Ugarska|Ugarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], dok su, po kneževom pozivu, u Srbiju počeli dolaziti liječnici, profesori, inženjeri. Gospodarstvo cijele zemlje je uznapredovalo, pogotovo zbog toga što se novi stanovnici šalju u opustjele oblasti, a za to su dobili značajne [[porez|porezne]] olakšice.
 
Međutim, zbog Miloševa despotskadespotskog načina vladanja došlo je do ujedinjenja starješinskog sloja, koji je postao ozbiljna prijetnja njegovoj samovlasti. Njegovi politički protivnici uspjeli su 1835. godine nametnuti prvi Ustav srpske moderne države, poznatiji kao "[[Sretenjski ustav]]". Taj ustav je brzo suspendiran jer nije odgovarao velikim silama: Rusiji, Austriji i Turskoj. Umjesto njega, 1838. godine donesen je jedan hatišerif, nazvan "Turski ustav". Ovim ustavom kneževa vlast je ograničena vijećem, sastavljenim od izvjesnog broja vijećnika, koje knez nije mogao otpustiti.
 
Ne mireći se s takvom podjelom vlasti, Miloš je [[1. lipnja]] [[1839.]] godine bio prinuđen abdicirati i napustiti zemlju. Naslijedio ga je teško bolesni stariji sin [[Milan Obrenović (knez)|Milan]], koji je umro poslije nepunih mjesec dana, pa je prijestolje pripalo Miloševom mlađem sinu [[Mihailo Obrenović|Mihailu]].
71

uređivanje