Madijevci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Updated article, added new content, added pictures |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
Utjecajna patricijska obitelj koja je u 11. stoljeću vladala [[Zadar|Zadrom]] te bila politički aktivna u [[Dalmacija|Bizantskoj Dalmaciji]] i Hrvatskom kraljevstvu. Naziv obitelji potječe od prvog poznatog pripadnika obitelji, Madija I. koji je obnašao poziciju Zadarskog priora krajem 10. stoljeća. Osim utjecajne uloge u Zadru obitelj je rodbinski bila povezana i s Hrvatskom kraljevskom dinastijom Trpimirovićima.
==
Rodonačelnik obitelji Madije I., sin Črnehe, se spominje 986. godine kao Zadarski prior i Dalmatinski prokonzul za vrijeme obnove Benediktinskog samostana sv. Krševana. Činjenica da je uz titulu priora nosio i naziv prokonzula Dalmacije govori da se njegov politički utjecaj protezao na područje cijele Bizantske teme Dalmacije.
Redak 20:
Dolaskom [[Arpadovići|Arpadovića]] na Hrvatsko prijestolje smanjuje se moć i utjecaj Madijevaca, te obitelj nestaje iz povijesnih vrela početkom 12. stoljeća.
==
[[Datoteka:Madijevci - obiteljsko stablo.jpg|središte|mini|603x603px|Obiteljsko stablo Madijevaca]]
==
Na vrhuncu političke moći u prvoj polovici 11. stoljeća Madijevci su se nalazili u ženidbenim vezama s Hrvatskom vladarskom dinastijom Trpimirović. Hrvatski kraljevi su vladali Dalmatinskim zaleđem te povremeno i Dalmatinskim gradovima uz pristanak Bizantskih careva i samim time bili moćni politički saveznik. Hrvatski kralj Krešimir III. tako Zadarskog priora Madija II. i njegova sina Grgura naziva svojim rođacima. Povijesno se smatra da je do ženidbenih veza između Madijevaca i Trpimirovića došlo preko kraljice Jelene Slavne, žene kralja Mihajla Krešimira II., koja je prema tome i sama bila Madijevka. U povijesti je ostala zabilježena kao regentkinja malodobnog sina [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] (v. 969. – 997.). Prema kronici splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. - 1268.), dala je sagraditi dvije crkve u Solinu: Crkvu sv. Stjepana, koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva i Crkvu sv. Marije na Gospinu otoku koja je bila korištena kao krunidbena bazilika Hrvatskih kraljeva do ranih 70-ih godina 11. stoljeća. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju crkve sv. Stjepana zajedno sa suprugom. Ostao je djelomično sačuvan njezin sarkofag s natpisom kojeg je pronašao i rekonstruirao arheolog don [[Frane Bulić|Frane Buli]]<nowiki/>ć 1898. godine.
==
Za razliku od ranog srednjovjekovnog feudalnog sistema koji se temeljio na patrijarhizmu, žene u Dalmatinskim komunama su smatrane ravnopravnima muškim nasljednicima u smislu nasljeđivanja. Na primjeru Zadarskog priora Andrije, graditelja Crkve sv. Krševana, koji je u oporuci iz 918. godine pažljivo rasporedio imovinu i materijalna dobra između svoje šestero djece bez obzira na njihov spol.
Redak 32:
==
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37929
|