Cirena: razlika između inačica

Cirena je bila kolonija koju su oko 630. pr. Kr. osnovali Grci s otoka There ([[Santorini]]). Detalje o osnutku grada opisao je Herodot u IV. knjizi Povijesti, gdje spominje kako su stanovnici grada 440. pr. Kr. iskoristili sukob njihovog kralja Aristotela (kasnije poznatog kao Battus) koji se sukobio s Perzijancima, kako bi u gradu ustanovili demokraciju. Sljedećih godina grad je doživio veliki kulturnokulturni procvat.

Cirena je ipak u 4. stoljeću pr. Kr. postala dio [[Ptolemejevići|Ptolomejskog egipatskog kraljevstva]], a kasnije [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. U Cireni je rođen [[Eratosten]] i velikivelik broj filozofa od kojih su najpoznatiji [[Kalimah]], [[Karnead]], [[Aristip]], [[Theodor]] i [[Arete]]. Glavna sirovina koju je Cirena izvozila bila je danas izumrla biljka ''Silphium'' koja se koristila kao začin, ali i u medicini. Bila je toliko važna za gospodarstvo grada da je bila i na cirenskom novcu.

Stanovništvo Cirene se u vrijeme rimskog vladara Sule (85. pr. Kr.) dijelilo na četiri klase: građani, seljaci, stranci i [[Židovi]]. To znamo po tome što je Sula bio primoran poslati svog generala Lukula da obustavi pobunu Židova. God. 74. pr. Kr. Cirena je postala rimskom provincijom, a Židovi koji su imali jednaka prava počeli su predstavljati opasnost po autohtone Grke. Kulturni sukobi su erumpirali pobunom cirenskih Židova 117. godine, za vladavine [[Trajan]]a. Pobunu je ugušio Marcije Turbon, ali tek nakon što je ubijeno oko 200,.000 cirenskih [[Grci|Grka]] i [[Rimljani|Rimljana]]<ref>[[Dion Kasije Kokejan]], ''Rimska povijest'' 68.32</ref>.

Cirena se spominje i u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], prvi put kad [[Šimun Cirenac]] pomaže Isusu nositi križ ([[Evanđelje po Marku]], 15:21), te u [[Djela apostolska|Djelima Apostolskimapostolskim]] (6:9, 11:20, 13:1).

Jedan od najznačajnijih spomenika Cirene je na sjeveru grada, [[Apolon]]ov hram iz 7. stoljeća pr. Kr. Oko njega je vremenom nastalo Apolonovo svetište u kojemu se nalazi i slavna česma koju su opjevali [[Pindar]], [[Herodot]] i [[Kalimah]]; nadalje, tu su [[Artemida|Artemidin]] hram (7.-6. stoljeće pr. Kr.) i ''sacelle'' (kapelice) [[Perzefona|Perzefone]], [[Had]]a i [[Hekat]]a, te votivni spomenici i riznica., Tete djelomično iskopani [[Zeus]]ov hram (koji je po naredbi [[Muammar al Gaddafi|Gaddafija]] isuviše žurno iskapan, te je oštećen u ljeto 1978. godine).