Ćiril i Metod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznaka: uklonjeno uređivanje |
m uklanjanje izmjene 5637627 suradnika 93.139.35.172 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 28:
Godine [[851]]. Ćiril je postao član bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba političkih i crkvenih trzavica Metod je napustio svoj položaj arhonta i povukao se u samostan na [[Olimp]]u u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Malo kasnije za njim je došao i Ćiril. Po nalogu bizantskog cara Mihala, [[860]]. oba brata su otišla kao misionari među tursko-tatarske [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]].
Neposredno nakon povratka iz Rusije angažirani su za novu misiju kod Slavena. Naime, [[862]]. poslanstvo [[Velikomoravska Kneževina|moravskog]] kneza [[Rastislav]]a zatražilo je od cara Mihajla biskupa i svećenike koji će propovijedati na [[slavenski jezici|slavenskom jeziku]] [[kršćanstvo|kršćansku vjeru]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države širili su kršćanstvo već od početka 9. stoljeća [[Njemačka|njemački]] svećenici iz regensburške i pasaunske dijeceze. Rastislav, bojeći se njihovog političkog
Bizant je donekle udovoljio Rastislavovoj želji i poslao mu Ćirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremili; Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Godine [[863]]. braća kreću na put i stižu [[864]]. knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazivaju reakciju njemačkog klera. Protiv slavenskih misionara počinje podmukla borba njemačkog svećenstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. [[Trojezična hereza|trojezična teorija]] prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].
| |||