Italici: razlika između inačica

'''Italici'''.- Kolektivni naziv za grupu ranih [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] naroda koji u II. tisućljeću ili pred kraj II. tisućljeća prije Krista dolaze i naseljavaju srednju i južnu [[Italija|Italiju]]. Jezično među njima razlikuju se dvije glavne grane, to su

*1) [[Latino-Falisci]] i Osko-Umbrijci ([[Oskičko-Umbrijski narodi]]). Falisci su obitavali na nevelikom području sjeverno i istočno od Rima i pod jakim utjecajem Etruraca, dok su njihovihnjihovi gradovi [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]] kolonizirani od [[Rimljani|Rimljana]]. Već početkom nove ere jezik ovog naroda je nestao. [[Latini]], njihovi poznatiji srodnici živjeli su u 10. i 9. stoljeću prije Krista na lijevoj obali [[Tiber]]a. Klasični [[latinski]] koji se javlja u 6. stoljeću prije Krista nestat će do 4. ili 5 stoljeća nove ere. On vulgarizira i nastaje tradicionalni latinski jezik koji se širi preko cijele [[Europa|Europe]].

*2) [[Oskičko-Umbrijski narodi]] sastoje se od 4 glavne skupine, to su [[Osci]], [[Umbri]], [[Volsci]] (Volščani) i [[Piceni]], a podjeljenipodijeljeni su po plemenima. Osci se sastoje od plemena [[Samniti]], [[Marrucini]], [[Paeligni]] i [[Vestini]], a rasprostranjeni su po središnjoj i južnoj Italiji, a usput asimiliraju i ne-indoeuropske skupine na koje su tamo naišli. U 5 stoljeću prije Krista oskički je najrasprostranjeniji u italskim zemljama. U prvoj polovici prvog milenijumamilenija prije Krista [[Umbri]] su naseljennaseljeni inana Jadranskojjadranskoj obali sjeverno i zapadno od Picena, i u kontaktu su sas [[Etruščani]]ma. Drugi narodi njima jezičnoijezično srodni su [[Volsci]] (Volscii), [[Paeligni]] (Peligni), [[Piceni]] i [[Aurunci]]. Volsci žive uz [[Tirensko more]] i južno od Rima i često se spominju u latinskim izvorima. Plemena kao što su [[Marsi]], [[Ekvi]] (Aequi), [[Hernici]] i [[Sabini]] iz središnje Italije također su pripadala Volščansko-Umbrijskoj podgrupi. Blizina Rima utjecala je da su Umbri veoma brzo došlipali dopod latinski utjecaj. Pleme što ga znamo pod imenom [[Aurunci]], ogranak su Volsca, a služili se aurunskim dijalektom. Najmanje jedno pleme porijeklom nije indoeuropsko, a pripada ovoj skupini naroda, to su italizirani [[Piceni]], '' 'djetlićev narod' '', koji su obožavali djetlića kao svetu životinju, a ime im dolazi od latinskog ''picus''= djetlić. Zbog svoga susjedstva sa Umbrima, picenski postaje italskim jezikom. nakon što su Piceni asimilirani od Umbra i Rimljana u 2 stoljeću prije Krista, njihov jezik kompletno nestaje.

Italici su bili poljodjelci i pastiri, ruralno stanovništrvostanovništvo koje u patrijarhatu živi po selima a plemena imaju i svoje svete životinje, od kojih je najpoznatija rimska vučica. Tijekom Bakrenog doba u području planina [[Colli Albani]], što su ga Rimljani nazivali ''Albanus Mons'', i upravo južno od ušća [[Tiber]]a, živjeli su italski Latini, plemena što će sredinom 8 stoljeća prije Krista na [[Palatin]]u u močvarnoj depresiji što okružuje rijeku osnovati grad [[Rim]] (Roma). Grad i teritorij naseljen Latinima postupno će se širiti kroz kraljevski period između 753. i 510. prije Krista, pod vodstvom svojih sedam kraljeva [[Romul]]us, Numa Pompilius ([[Numa Pompilije]]), Tullus Hostilius ([[Tul Hostilije]]), Ancus Marcius ([[Anko Marcije]]), Tarquin Priscus ([[Tarkvinije Prisk]]), Servius Tullius ([[Servije Tulije]]) i Lucio Tarquinio ([[Lucije Tarkvinije Oholi]]; poznat i kao Tarquinio il Superbo). StvoritiStvorit će se nova nacija kojoj su Latini dali temelje i ona će biti pod snažnim utjecajem [[Etruščani|Etruščana]]. Italsko ime sačuvalo se u imenu države i naroda koji su nastali na njihovim temeljima.

Na Fibuli Praenestini pronađen je najstariji natpis na latinskom jeziku. Na nju je ugravirano: ''MANIOS MED FHEFHAKED NVMASIOI'' tj. na klasičnom latinskom ''Manius me fecit Numerio'' (Manije me napravio za Numerija). Također u najstarije spomenike latinskog jezika spadaju Lapis niger, Duenov natpis i Zakonik XII ploča (''Leges XII Tabularum'').

Najstariji primjer faliskičkog jezika je natpis ''FOIED VINO PIPAFO CRA CAREFO'' tj. na klasičnom latinskom ''Hodie vinum bibam cras carebo'' (Danas pijem vino sutra ću oskudijevati).