Ramiz Dreković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Životopis: Sanđžak |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Bošnjačko vodstvo koje je prisvojilo ulogu Predsjedništva BiH promaknulo je Drekovića 14. prosinca 1993. godine u čin [[brigadni general|brigadnog generala]]. Mjesec dana poslije (14. siječnja 1994.) isto tijelo ga je prebacilo na čelo Četvrtog korpusa ARBiH,<ref name="kamenjar"/> čija zona odgovornosti pokrivala je općine [[Mostar]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Nevesinje]], [[Stolac]] i Čapljina, u vrijeme dok je još trajao sukob s Hrvatima na tim prostorima države BiH, a logori za Hrvate na području odgovornosti tog korpusa još su bili operabilni ([[Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu|Konjicu]], [[Logor Muzej u Jablanici|Jablanici]] i drugi). [[Washingtonski sporazum]] potpisan je tek [[18. ožujka]] [[1994.]]. Poslije dužnosti zapovjednika Četvrtog korpusa bio je načelnik Uprave za politička pitanja glavnog stožera (Generalštaba) Armije BiH.<ref name="kamenjar"/> Ipak, Drekovića se ne spominje među zločincima nad Hrvatima u ''Zločin s pečatom''.<ref name="Zločin s pečatom">[https://web.archive.org/web/20150428092607/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/odgovorni.htm HIC] Ivica Mlivončić: ''Osobe odgovorne za ratne zločine'' (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref>
Poslije rata formirana je [[Vojska FBiH]]. Dreković je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika ''Komande obuke i doktrine''. Promaknut je u čin divizijskog generala 15. travnja 1997. godine na 5. obljetnicu stvaranja
2004. je objavio knjigu U obruču.
| |||